Evropa je dokaz: Manje sati na poslu znači bolje rezultate

Dok sve više poslodavaca u Evropi svojim zaposlenicima nudi mogućnost skraćenog radnog vremena, analize pokazuju da se manji broj radnih sati uspješno kompenzira povećanjem produktivnosti.

Honorarci

Od 1995. godine zaposlenici u eurozoni u prosjeku su postali gotovo 25 posto produktivniji, pokazuje analiza UniCredit Bank Austria.

Dok se broj zaposlenih ljudi u europodručju od 1995. povećao za oko 30 posto, broj radnih sati porastao je samo za oko 23 posto. Broj radnih sati po stanovniku smanjio se u prosjeku za oko 90 sati godišnje, u Austriji čak za 180 sati, pokazuju izračuni UniCredit banke.

Istodobno, bečka banka navodi da je udio honorarno zaposlenih u zemljama s eurom od 1995. do prošle godine porastao s 13 posto na 20,5 posto. U Austriji je 2022. bilo čak 30 posto takvih zaposlenika, a više od polovice njih je time zadovoljno i ne traži stalno zaposlenje.

Smanjenje radnog vremena kompenzirano je naglim povećanjem produktivnosti, napominju autori studije. Od 1995. zaposlenici u europodručju u prosjeku su postali gotovo 25 posto produktivniji. Pritom očekuju daljnje smanjenje broja radnih sati po stanovniku.

"Broj odrađenih radnih sati po stanovniku u europodručju smanjio se za više od šest posto između 1995. i 2023. godine. Unatoč tom padu, značajan porast produktivnosti i povećanje broja zaposlenih omogućili su realni rast dodane vrijednosti za oko 50 posto", napisao je Stefan Bruckbauer, glavni ekonomist UniCredit Bank Austria, u saopćenju za javnost.

Promjene

Kako očekuje, smanjenje broja radnih sati po stanovniku nastavit će se i idućih godina.

"Društvene i demografske promjene postat će veliki izazov sa stajališta održavanja prosperiteta u Evropi", dodao je Bruckbauer, istakavši da se u Sjedinjenim Američkim Državama broj radnih sati po zaposleniku povećao u posljednjem desetljeću.