Ekonomska 2022.: Građani su bez pomoći vlasti nekako spojili kraj s krajem

Ekonomisti, građani, pa i političari su saglasni da je godina iza nas bila teška i puna izazova naročito na ekonomskom planu. Nikad od kraja rata nije zabilježena viša stopa inflacije, a cijene su skočile do neba pa i malo više od toga.

Sindikalna potrošačka korpa oborila je sve rekorde, a prosječne plaće iako su zabilježile rast nisu mogle pratiti svakodnevno divljanje cijena pa i osnovnih životnih namirnica.

U BiH su cijene mnogih namirnica najviše u regiji!

Sve drževe Evrope (uključujući i siromašne države Balkana) donijele su neke mjere kako bi ublažili ekonomski udar na građane, Bosna i Hercegovina s druge strane to nije učinila. Političari su po ko zna koji put iskoristili kompliciranost uređenja naše države i u njemu pronašli prostor da građane ostave na cjedilu.

Ostale države u regionu u jednom trenutku su se takmičile ko će više pomoći svojim građanima, ali ne i BiH. Naši vlastodršci su nastavili da se takmiče u prikupljanju novca u budžete na svim nivoima, ne treba ni sumnjati da su u tome uspjeli pa su svi pokazatelji koji se tiču punjanja budžeta oborili rekorde u godini koja je iza nas.  

Inflacija u BiH ubrzala na 16,8 posto

O ekonomskoj 2022. godini razgovarali smo s ekonomistom Admirom Čavalićem, koji je na početku našeg razgovora napomenuo da se krajem 2021. godine očekivalo da će naredna, 2022. godina donijeti ekonomski oporavak.

"Isti je bio nužno potreban nakon Covid-19 pandemije odnosno lockdown-a koji su prouzrokovali neizmjernu ekonomsku štetu. Početkom 2022. godine tako se i činilo, međutim 24. februara ruska agresija nad Ukrajinom sve mijenja. Istina, u pozadini se već nazirala globalna inflacija, od kraja 2021. godine zapravo. Početkom marta, FED počinje sa politikom rasta kamatnih stopa, što će potaknuti i reakciju drugih monetarnih autoriteta, ali prije svega Evropske centralna banke", pojasnio je Čavalić.

Dodao je da je ovo naglasilo i novi odnos dolara i eura što će biti aktuelno tokom ove godine.

"Kada je riječ o ratu u Ukrajini, nekoliko je direktni posljedica navedenog – pad globalnog povjerenja u oporavak ekonomije; problemi sa ionako problematičnim globalnim lancima snabdijevanja; rast cijena poljoprivrednih proizvoda, prije svega jestivog ulja koje je bitan izvozni proizvod Ukrajine, te energetska kriza jer je u sve navedeno bila uključena Rusija", pojasnio je.

Oslabio dolar, porasle cijene nafte

Prema njegovim riječima, tako je tokom 2022. godine rasla i varirala cijena tri ključna energenta – nafta, plin i električna energija.

"Cijene su bile uzrokovale jačanjem dolara, djelovanjem zemalja OPEC-a, posebno djelovanje Rusije, te povećanom potražnjom zbog pokušaja da se održi energetska i ekonomska samostalnost određenih država. Sve u svemu, 2022. godinu obilježava inflacija koja će se pamtiti u budućem periodu – to će ući u kolektivno pamćenje slično kao inflacije u prošlom stoljeću, ili recesija prije više od desetak godina", naglasio je Čavalić.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini i regionu, Čavalić smatra da je izvjesno da su sve zemlje bile pod uticajem globalnih dešavanja, prije svega inflacije.

"Pošto je riječ o zemljama koje zavise od uvoza, i to energenata najviše, jasno je da se nije moglo ostati imunim na globalne probleme. Neke zemlje regiona poput Hrvatske su agilnije djelovale, nekada na dnevnoj bazi, što se pokazalo dobrim, ali nekada i lošim – pokušaj kontrole cijena goriva npr., a nauštrub malih dobavljača i opšte konkurencije. Druge zemlje poput Bosne i Hercegovine su imale vrlo skroman obim mjera sa ciljem suzbijanja inflacije. Uglavnom su se iste svodile na podršku onima koji su najugroženiji", smatra Čavalić.

Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

Dodaje da je ta podrška obično bila jednokratna poput npr. one za penzionere, nezaposlene, mlade u RS i slično.

"Pojedine zemlje poput Srbije su više radile na ekonomskoj diplomatiji, a sa ciljem osiguravanja potrebnih resursa. Istina, iz ove perspektive, to najviše ima uticaja na samu simboliku stabilnosti – pune robne rezerve i skladišta, nego li na stvarnu funkciju opskrbe u slučajevima prekida lanaca snadbijevanja", ističe naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, 2022. godina je pokazala da je svijet više nego ikada ekonomski povezan i da svaka ekonomska aktivnost nekih od razvijenih zemalja može imati izuzetan uticaj na ostale, posebno slabije razvijene.

"Iako se priča o kraju globalizacije, evidentno je da osim Sjeverne Koreje, ne postoji zemlja koja se može smatrati ekonomski nezavisnom, a što demonstrira kako američka, tako i kineska ekonomija. Upravo su ove dvije zemlje – SAD i Kina – postale lideri globalnog ekonomskog poretka, dok je Rusija efektivno 'izbačena' sa scene. Pred nama je nova 2023. godina, moguće godina recesije", zaključio je Čavalić.

Una istražuje: Kako će inflacija i recesija utjecati na BiH

Inače, recesija predstavlja povremena usporavanja u privrednoj aktivnosti neke zemlje praćena istovremenim pogoršanjima opće ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stepen iskorištenosti proizvodnih kapaciteta). Recesija je manje duboka i ozbiljna od depresije. Ponavlja se u razdobljima od nekoliko godina, uobičajeno započinje u jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci, odnosno godišnjih kvartala da se preseli u druge.

Stanje koje pogađa više zemalja koje najčešće započinje neki događajem koji uzrokuje visoku nezaposlenost i nisku proizvodnost. Zbog činjenice da je manje novca u opticaju, manje ćete kupovati i samim time se proizvođačima ne isplati proizvoditi i zapošaljavati nove ljude jer potražnje nema.

I dok mi ovdje govorimo o inflaciji pa i recesiji, ono što nažalost moramo konstantovati jeste da ne znamo kako su građani BiH preživjeli 2022. godinu, a ne znamo ni kako će 2023. Jedino što znamo jeste da od većine onih koje smo birali u godini iza nas ne možemo očekivati pomoći.

Dakle na pamet mi pada jedna poslovica koja se itekako uklapa u trenutni položaj građana BiH, a to je "Uzdaj se u se i u svoje kljuse!".