COP27: Efekti klimatskih promjena već su godinama najvidljiviji u najsiromašnijih dijelovima svijeta

Više od 130 zemalja u razvoju tražilo je dogovor o novom fondu kako bi im se pomoglo u suočavanju s nepopravljivom štetom od poplava, suša i drugih posljedica klimatskih promjena

19.11.2022. 16:41
  • Podijeli:

Globalna konferencija o klimi u Egiptu trebala je završiti još u petak, ali pregovarači nastoje doći do sporazuma, nakon što se skup morao produljiti zbog razmimoilaženja oko nekih ključnih pitanja.

To se prije svega odnosi na neslaganje između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju oko pomoći onima koji trpe najveće posljedice klimatskih promjena.

Stav Europe za Una Dan objasnila je šefica hrvatske delegacije u Egiptu.

Efekti klimatskih promjena već su godinama najvidljiviji u najsiromašnijih dijelovima svijeta, a pitanje nadoknade gubitaka i šteta pokazalo se centralnim problemom na ovogodišnjoj UN-ovoj klimatskoj konferenciji.

Više od 130 zemalja u razvoju tražilo je dogovor o novom fondu kako bi im se pomoglo u suočavanju s nepopravljivom štetom od poplava, suša i drugih posljedica klimatskih promjena.

No, kako za Una Dan tumači predvodnica hrvatske delegacije u Egiptu, za aktiviranje novog fonda trebale bi proći godine.

"Mi sada više nemamo godine na raspolaganju da bi mogli tim zemljama pomoći, njima treba pomoći sada. Tako da EU ovdje dosta čvrsto zastupa stav da ne želi prihvatiti taj novi fond, nego smo skloniji tome da idemo u aktiviranje nekih drugih financijskih mehanizama, recimo da se potegne novac koji se skuplja od najvećih zagađivača", kaže Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva RH.

Isto tako, prema europskom prijedlogu, pomoć bi trebale dobiti isključivo zemlje koje su najugroženije klimatskim promjenama.

"Da to ne budu, recimo, Kina i Indija, koje se isto tako svrstavaju u zemlje u razvoju, ali spadaju isto tako među najveće zagađivače, nego da to budu zaista oni koji su već sada najviše pogođeni", kaže Mazzocco Drvar.

Osim nužnosti ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva, Europska unija želi da u sporazumu bude i poziv na postupno smanjenje upotrebe svih fosilnih goriva.

"Moramo napredovati, a ne nazadovati i svi europski ministri su spremni povući se ako ne postignemo rezultat koji svijet očekuje – da učinimo nešto po pitanju klimatske krize", kaže povjerenik Europske unije za klimu Franz Timmermans.

A ako itko misli da je ijedna zemlja izuzeta od šteta koje uzrokuju klimatske promjene, dovoljno je spomenuti nedavni podatak Eurostata, da su klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti već koštali Europsku uniju 145 milijardi eura u posljednjih deset godina.

I bez adekvatnih mjera i poteza, taj će iznos posvuda samo rasti.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()