Borba sa lajmskom bolesti: Željko Paradžik 14 godina imao pogrešnu dijagnozu

"Moja borba traje 15 godina. Ja sam 14 godina bio krivo dijagnosticiran. Prošle godine sam doživio potpuno paralizu, bio sam nepokretan mjesec i pol", tako svoju priču započinje Željko Paradžik iz Pruda kod Odžaka, kojem je prošle godine, nakon potpune paralize, u Hrvatskoj dijagnostikovana lajmska bolest.

"Ja sam u zadnjem stadijumu lajmske bolesti. Jedna od neobičnosti oboljelih je da izvana izgledaju veoma zdravo, ukoliko nemaju nekakvih vidljivih oštećenja tipa da koriste pomagala za hodanje, da šepaju i slično. Meni osobno je borelia pojela 18 diskova, sve živce na rukama, nogama, imam promjene na mozgu, nedavno sam imao predinfarkt i nažalost postoji jedna velika stigma što se tiče samog lječenja. Liječnici, među kojima ima zaista divnih ljudi, nažalost donesu krive zaključke ili vas upute na krive pretrage i gdje često oboljeli od lajmske bolesti završe kod psihijatra. Često im pripisuju psihičke poremećaje, od kojih je najčešći konverzivni poremećaj, somatoformni poremaćaj, što je naravno dezinformacija", kazao je Paradžik za Unu.

Liječio je se u Hrvatskoj i Austriji, ali terapija nije dala željeni rezultat. Sada je Željko primoran da pomoć potraži u Njemačkoj na jednoj klinici za liječenje lajmske bolesti, što iziskuje velike troškove.

"To je nažalost sudbina većine, ili svih oboljelih koji su nedijagnosticirani da eventualno moraju isključivo sve troškove snositi sami. I to je bolest koja vam oduzima dostojanstvo i prisiljeni ste tražiti pomoć sa svih strana. Pate članovi porodice, patite vi. Ja imam konstantno bolove, otečene zglobove od 0-24. Konzuimiram 30 tableta dnevno. Zašto i zbog čega prevelika količina lijekova? Zato što gotovo nema sustava u tijelu koje mi nije oštetila“, kaže Paradžik.

Lajmska bolest je multisistemska bolest koju prenosi zaraženi krpelj. Najčešće se radi o bakteriji Borrelia burgdoferi. Ova bolest napada nervni sistem i vezivna tkiva, primarno napada živce, mozak, leđnu moždinu, kosti, zube, odnosno sposobna je penetrirati u bilo koji sistem u tijelu. Najčešći simptomi vezani za lajmsku bolest su Erythema migrans, kožni osip u kružnom obliku koji nije uslov za detekciju same lajmske bolesti. U prosjeku većina oboljelih ne razvije osip i često bude nedijagnostikovana dugi niz godina.

Bosna i Hercegovina je jedno od žarišnih područja u Evropi kada su u pitanju zaraženi krpelji. Upravo zbog toga je neophodo podizanje svijesti o njihovom prisustvu na našem području kao i o bolesti koju prenose, kako kod doktora tako i kod ljudi.

"Kada je u pitanju situacija u BiH, najčešća tema lajmske bolesti je u oblasti veterine. Dobijate jedan paradoks gdje se profesor ili stručnjaci sa veterinarskih fakulteta pa čak i iz farmaceutske oblasti, razumiju više nego lječnici. Naravno tu nisu krivi doktori, već jedan sustav. Dakle, osveštavanje je nužno. Zbog čega je bitno podizati svijest o lajmskoj bolesti, iz razloga što je BIH prirodno bogata regija i obrasla je šumom, divljim životinjama i s toga možemo reći da se radi o mjestima koja su žarišta lajmske bolesti. Dakle, prevencija je jedan od najefikasnijih i najjeftinijih načina kako zapravo prevenirati oboljenje, s tim da postoji neformalno mišljenje među oboljelima da se zapravo krene sa osnivanjem Udruge na razini države u kojoj ćemo raspravljati o pravima i poboljšanju statusa oboljelih, te eventualno o kreiranju projekata koji će Zakonom obavezivati lječnike i bolnice kako zapravo postupati u slučaju ugriza krpelja i kako bi se postigla maksimalna zaštita i prevencija same bolesti“, poručio je Paradžik.