Strandard i tradicija određuju koliko hrane bacamo

Smanjivanje tog trenda, među ostalim, pomoći će i manjem broju gladnih na planeti, a također ju sačuvati i od stakleničkih plinova koji nastaju proizvodnjom hrane. Razvijene i bogatije zemlje bacaju manje hrane nego one siromašnije, koliko god to na prvu zvučalo nevjerojatno.

Koliko hrane bacaju stanovnici naše regije i kako smanjiti bacanje hrane, istražio je Ivan Žada.

Dok jedni gladuju, drugi bacaju tisuće tona hrane. Na to je u povodu svjetskog dana hrane prije desetak dana upozorio i šef UN-ove organizacije za hranu.

"Moramo djelovati sada, učiniti više i bolje zajedno. Suočeni s prijetećom globalnom krizom hrane, moramo iskoristiti snagu solidarnosti i kolektivni zamah kako bismo izgradili bolju budućnost u kojoj svatko ima redovit pristup dovoljno hranjive hrane", rekao je Qu Dongyu glavni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.

U zemljama Europske unije prosječno se godišnje po stanovniku baci 92 kilograma hrane. U Hrvatskoj 71 kilogram, u Srbiji i BiH isto, 83 kilograma. Istraživanja pokazuju da više hrane bacaju ekonomski slabije razvijene zemlje i s manjim standardom, no i geografski položaj i tradicija igra važnu ulogu.

"Mi Mediteranci i Balkanci smo dosta emotivno vezani uz hranu, dok sjevernjaci nisu i njima hrana ne znači iskazivanje ljubavi kao što je u našem području. Evo konkretno čula sam da u Srbiji kažu da nije svadba uspjela ako je bilo puno hrane već ako je nakon nje ostalo puno hrane", govori Branka Ilakovac voditeljica Centra za prevenciju otpada od hrane.

Pitali smo građane Beograda i Banja Luke kako upravljaju hranom.

– Bacate li hranu koju ne pojedete? 
– Da, veoma često. 
– Zbog čega, što najviše bacate? 
– Meso. Nažalost meso iako je toliko skupo ali nekako uvek preostane. 
– Stavim u zamrzivač i čuvam za neki drugi put kada me mrzi da kuham. 

Drugi govori; "Imam psa i neka hrana od ručka ako ostane dam psu. Mislim on je sretniji nego kada jede svoju hranu".

U Banja Luci razmišljaju ovako.

"Sramota je bacati hranu jer danas nema mnogo svijeta ni za osnovni obrok, ali kada to nije nikako riješeno gdje da se preda višak", govori starija gospođa, na nju se nadovezuje mladić

"Pa mislim da se to ne bi trebalo raditi. Uvijek se može donirati negdje ili staviti kraj kontejnera", kaže.

Evo i savjeta Branke Ilakovac kako jednostavno i bar djelomično riješiti problem u vlastitom kućanstvu.

"Previše kupujemo, previše pripremamo i ne gospodarimo dobro u vlastitom kućanstvu. Hladnjake treba držati, rekla bih, poluprazima i trebamo imati samo ono što potrošiti ćemo za nekoliko dana. U kupovinu treba ići s popisom, a ne nekakve količine u idućih mjesec dana", kaže Ilakovac.

Na planeti nas je skoro osam milijardi. Više od dvije milijarde ljudi na svijetu nema dovoljno hrane. Milijarda gladuje i taj broj stalno raste, dok istodobno bacamo trećinu svjetske proizvodnje hrane, a rješenja na vidiku nema.