Možemo li da prevaziđemo usamljenost u današnjem svijetu?

Svijet od nedavno ima osam milijardi stanovnika, a i pored toga, mnogi od njih su usamljeni. Njemačko ministarstvo za porodicu najavilo je donošenje strategije upravo protiv tog problema. Kako kaže njihova ministarka, treba utvrditi kako usamljenost može da se spriječi i prevaziđe.

Mi se pitamo – da li zaista ona može da se prevaziđe i zašto se, u svijetu u kome samo "na jedan klik" dobijamo društvo, i dalje osjećamo usamljeno?

Da li ste se vi ikad osjetili usamljeno? Znate li uopšte koja je razliku između samoće i usamljenosti?

Kada čuju zvuk poruke na telefonu, neki se sigurno zapitaju da li to znači da ipak nisu sami. Da li je, međutim, to dovoljno da se ne osjećaju usamljeno? Mogu li društvene mreže da promijene to?

"Zahvaljujući upravo tim novim tehnologijama – takozvanoj virtualnoj komunikaciji, kvalitet socijalnih interakcija je na gubitku", smatra socijalni psiholog Vesna Tomić.

Ako se pitate da li je bitno da imate prave ljude oko sebe, odgovor je potvrdan. Kao i da budete svjesni svojih vrijednosti i da imate samopouzdanje.

Klinički psiholog Šeri Terkl u svojoj knjizi "Sami zajedno" kaže:

Digitalne veze i druželjubivi roboti nam nude iluziju drugarstva bez obaveza koje nosi pravo prijateljstvo. Naš umreženi život nam dopušta da se skrivamo jedni od drugih, čak i dok smo vezani jedni za druge. Radije ćemo se dopisivati nego što ćemo popričati. Ipak, iako nam društvene mreže nude mogućnost da ne budemo sami, to nužno ne znači da nećemo biti usamljeni.

"Sam čovjek ne mora da bude usamljen. Dakle, sam čovjek je pojedinac koji živi sam, koji nema blisko socijalno okruženje, ali može da održava aktivne socijalne interakcije – sa prijateljima, komšijama, porodicom... i da ne bude usamljen" , ističe Tomić za UNU.

Ponekad mir i samoća mogu biti osvježavajući, mogu da ojačaju naše odnose sa drugima, tvrde stručnjaci. Ipak, to vrlo lako može da prerasti u usamljenost.

Terkl zato kaže: "Usamljenost je promašena samoća!"

"Vrlo često usamljenost otvara vrata za depresiju, pa možda i za agresiju, bijes, nezadovoljstvo... Zavisi kako kod koga", kaže Tomić.

A da do toga ne bi došlo…

"Sjedite i razgovarajte sa ljudima. Razgovor, razgovor, razgovor, otvorena komunikacija, jasna i direktna komunikacija. Porodica je najbitnija, pa ide sve redom", ističe naša sagovornica.

Ali ne preko mobilnih telefona. Poruke, objave i interakcija na društvenim mrežama neće zamijeniti ono što nam je zaista potrebno – emociju koju osjetimo samo kada smo jedni pored drugih.

Opširnije u prilogu.