Veliki pad evra

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice tri odsto, na 112.96 bodova, a u jednom se trenutku, prvi put nakon 20 godina, probio i iznad nivoa od 113 bodova.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti skočio 3,2 odsto, pa je cijena evra skliznula na 0,9690 dolara, najniži nivo u 20 godina. Ali, kurs dolara oslabio je prema japanskoj valuti, za 0,3 odsto, na 143,30 jena.

Skok dolarovog indeksa drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se daljnjem povećanju kamata američke središnje banke. Nakon dvodnevne sjednice Fed je u srijedu povećao ključne kamate za 0.75 postotnih bodova, treći put u nizu, u raspon od tri do 3,25 odsto, što je njihov najviši nivo od 2008. godine.

Kako se inflacija u SAD kreće blizu najviših nivoa u više od 40 godina, središnja banka najavila je i daljnja povećanja cijene novca. Tako bi, prema procjenama zvaničnika Feda, do kraja ove godine kamate mogle biti povećane na 4,4 odsto, a do kraja iduće godine na 4,6 odsto.

To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.

Takvo brzo podizanje kamata, započeto u martu ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.

S druge strane, japanska središnja banka odlučila je na prošlosedmičnoj sjednici da će i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku kako bi podržala privredu, premda i u Japanu postupno jačaju inflacijski pritisci.

Zbog toga se kurs dolara prema jenu polovinom sedmice, prvi put nakon 24 godine, probio iznad nivoa od 145 jena. Ali, ubrzo je pao jer su japanske vlasti intervenisale na tržištu kupovinom jena.