Politika “koči” dodatno oporezivanje najbogatijih u BiH

U Bosni i Hercegovini, prema procjenama međunarodnih organizacija živi 30 multimilionera i 600 milionera. Posljednji podaci govore da BiH ima i pet milijardera. 

Među najbogatijima su Senad Džambić, vlasnik Binga (741.381.160 eura), porodica Hastor, vlasnik “Prevent grupe”, (651.469.523), Petar Ćorluka, vlasnik “Violete” (565.711.460 eura), Svjetlan Stanić, “Stanić grupa”, (552.251.761 eura) i porodica Bogdan, vlasnici “FEAL-a” (519.114.820 eura).

Kako je Petar Ćorluka postao prvi milijarder u Hercegovini

Već godinama u parlamentarnu proceduru upućuju se inicijative za dodatno oporezivanje bogatstva, odnosno popularnim rječnikom rečeno “dodatni porez bogatima”. Ni jednom inicijativa nije dobila “zeleno svjetlo” i nekako je ostala da se “kiseli” u nekoj od ladica u parlamentima.

U parlamentima sjede milioneri i zastupaju siromašne

U prošlom sazivu Parlamenta Federacije BiH u poslaničkim i delegatskim klupama je sjedio veliki broj  parlamentaraca koj su prijavili da posjeduju i po 15 miliona.

Ekonomisti i parlamentarci ističu da je razlog što BiH nema porez na bogatstvo, sprega između politike i ekonomskih elita.

Tvrde da je u svijetu to već uveliko primjenjivo i da je od velike pomoći javnim  financijama, ali i socijalnim projektima država.

Jedan posto najbogatijih posjeduje 82 posto svjetskog bogatstva

Aner Žuljević, federalni parlamentarac smatra da je trenutni nivo socijalne nejednakosti neprihvatljiv i razlog za hitnu poreznu reformu uz oporezivanje bogatstva.

“Činjenica da jedan posto najbogatijih posjeduje 82 posto svjetskog bogatstva pokazuje da se kriza nejednakosti u svijetu sve više pogoršava, a bogatstvo milijardera raste šest puta brže od plata običnih ljudi”, kaže Žuljević za  portal UNA.

Dodao je da "svjetske ekonomije, uz podršku politika, nagrađuju, prije svega bogatstvo, a ne naporan rad ljudi, što dugoročno nije dobro".

“Nekolicina na vrhu postaje bogatija i bogatija, a milioni na dnu su zarobljeni s plaćama na ivici siromaštva, umjesto da se navedeno bogatstvo adekvatnom poreskom politikom prerasporedi u rješavanje siromaštva”, istakao je naš sagovornik.

BiH zvanično ima više od 600 milionera

Naglasio je da "BiH, prema posljednjem istraživanju, ima više od 600 milionera, što je definitivno parametar koji pokazuje da se poreska politika mora radikalno i brzo izbalansirati između opterećenja rada, potrošnje i kapitala, u cilju uspostavljanja nove socijalne ravnoteže".

“Nama trebaju mjere pravednije raspodjele tereta u društvu, tako da oni koji imaju više, treba da vrate svoj dug društvu koje im je omogućilo da steknu to bogatstvo. Kalkulacije pokazuju da bi se neznatnim odricanjem bogatih riješio problem siromaštva, pa se postavlja pitanje gdje je onda sistemski problem da se to i ne uradi? Oporezivanje bogatstva je mnogo brža sistemska mjera, od svih sudova, koja može ispraviti prethodnu upitnu akumulaciju kapitala, te tako ispraviti nepravde u društvu, koje mu sada prijete trajnom neravnotežom. Zbog toga je oporezivanje bogatstva u BiH neophodno kao korektivna mjera, primarno, i zbog sistemskih grešaka i zbog stanja koje je dugoročno neodrživo. Postoje instrumenti koji to garantuju, a sve dalje je do volje politike, uz asistenciju struke”, naglašava Žuljević.

Teret javnih financija uglavnom snose prosječno bogati i siromašni građani BiH

Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i financijski stručnjak za portal UNA ističe da su postojale inicijative od 2012. godine. Dodaje da u javnim financijama u BiH, uglavnom 90 posto snose građani, odnosno oni koji su prosječno bogati ili na granici siromaštva.

“Dakle, nije raspoređen porez kao stimulativni faktor na pravi način. Hoću reći da, tada, i danas, a i 2012. godine političke strukture smatrale da je univerzalni porez na dohodak od 10 posto sasvim dovoljan za pokrivanje svih troškova, odnosno javnih financija i za potrebe građana. Međutim, razlika je velika između bogatih i siromašnih i uvođenje ovog poreza bi se smatralo nužnim instrumentom solidarnosti bogatih prema manje bogatima i siromašnima”, ističe Isaković.

Porez na bogatstvo pomogao ljudima koji žive ispod granice siromaštva

Tvrdi da bi porez na bogatstvo pomogao ljudima koji žive ispod granice siromaštva i da su rađene brojne studije po tom osnovu, te da su sve pokazale, ne samo u BiH, nego u cijelom svijetu, da gro bogatstva drži tri do pet posto ljudi u svijetu.

“Taj prosjek možete uzeti i za BiH”, ističe Isaković.

Dodaje da je tužno da i onaj milijarder plaća isti porez kao i obični građanin koji živi od minimalne plate.

"U SAD bogati plaćaju dodatni porez od jedan posto na svaku milijardu. Taj dodatni porez pomogao bi konkretno našim građanima ako bi išao u posebnu socijalnu sferu", kaže naš sagovornik.

Dodaje da dodatni porez na bogatstvo do sada nije usvojen zbog sprege između politike i ekonomskih elita.

“Obično milijarderi rade poslove s državom, a i veliki broj ljudi u politici su milioneri ili milijarderi, samo u federalnom parlamentu bilo je poslanika koji su prijavili  i po 15 miliona i oni vam zastupaju siromašne”, kazao je Isaković

Činjenica da su upravo oni koji bi trebali uvesti takav porez u stvari i njegovi budući obveznici

Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA objašnjava da je ključni  razlog svakako činjenica da su upravo oni koji bi trebali uvesti takav porez u stvari i njegovi budući obveznici.

“Naime, bavljenje politikom u BiH primarno ima za cilj lično bogaćenje i povećanje vrijednosti imovine samih političara, njihovih porodica i povezanih lica. Zbog toga je teško očekivati da oni donesu zakon kojim će sada to stečeno bogatstvo umanjiti dodatnim oporezivanjem. Također i mnogi bogati pojedinci koji pomažu financiranju političkih partija i njihovih kampanja zauzvrat očekuju povlastice i povoljniji tretman a ne dodatno oporezivanje. Svakako da bi povećanje poreskih opterećenja najbogatijih slojeva i prekomjerne imovine kojima neki raspolažu omogućilo dodatne javne prihode kojima bi se mogao poboljšati položaj socijalno ugroženih kategorija, međutim dosadašnja praksa da se čak i rekordni javni prihodi ne koriste tako ukazuje da nema garancije kako bi i novi poreski prihodi bili usmjereni prema njima”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su iskustva drugih država da se ovakvim porezima upravo nastoje ublažiti klasne i imovinske razlike i prikupiti dodatna sredstva za pomoć siromašnijim slojevima, ali trend povećanja nejednakosti i razlika između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih širok svijeta pokazuje da nije učinjeno dovoljno.

“Ono u čemu BiH svakako zaostaje u odnosu na većinu zemalja jeste nepostojanje funkcionalnog sistema provjere porijekla imovine i oduzimanja one nelegalno stečene”, zaključuje Gavran za portal UNA.