Dok američka valuta sve više jača: Koliko BiH ima duga u dolarima

Nakon što je nadjačao euro, američki dolar je nadomak toga da se izjednači s britanskom funtom – prvi put u historiji, a jačanje američke valute nije dobta vijest za vanjski dug zemalja indeksiran u ovoj valuti.

U tom smislu ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak, ali je dobra stvar da je najveći dio bh. duga, nešto manje od dvije trećine, direktno vezan za euro kao valutu, dok je udio duga u dolarima relativno mali.

Prema podacima Ministarstvstva finansija i trezora BiH, zaključno sa polugodištem ove godine od ukupnog vanjskog duga od 9,74 milijarde KM, 490 miliona KM je izraženo u dolarima ili oko 5 posto.

U odnosu na prvi kvartal ove godine, dug u dolarima je uvećan za oko 20 miliona KM.

Međutim, puno značajniji dio duga vezan je za SDR - specijalna prava vučenja, a što je međunarodna obračunska jedinica koju je utvrdio MMF a čija vrijednost se određuje na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti četiriju svjetskih valuta - američkog dolara, eura, japanskog jena, britanske funte i kineskog juana).

Ukupan bh. dug izražen u SDR iznosi 2,39 milijardi KM i čini oko petine ukupnog duga Bosne i Hercegovine.

S obzirom da su ostale valute u korpi SDR - britanska funta, japanski jen i kineski juan na istorijskim minimumima u odnosu na dolar, one amortizuju uticaj jakog dolara u ovoj obračunskoj jedinici.

Dug u ostalim valutama čini oko 6 posto ukupnog duga.

U Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine ranije su rekli su da se prilikom formiranja godišnjeg budžeta uz stavku koja je potrebna za otplatu vanjskog duga planira još pet odsto sredstava kao korektivni faktor, upravo kako bi se pokrile neplanirane kursne razlike i neplanirani troškovi na koje se ne može uticati.

- Imajući u vidu planirane iznose za servis vanjskog duga uz korektivni faktor za 2022. godinu smatramo da će izvršenje obaveza biti u planiranim okvirima, naveli su iz Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Podaci ovog Ministarstva govore da je od ukupnog duga 64,6 posto izraženo u fiksnim, a 35,4 u promjenjivim kamatnim stopama.

Kamatne stope, inače, imaju značajan udio u otplati duga Bosne i Hercegovine, s obzirom da na njih, te na servisne i druge ostale troškove otpada ukupno 27,5 posto servisiranih obaveza, dok isplata glavnice čini 72,5 posto.

Najveći dug BiH ima prema Svjetskoj banci (IDA krediti 1,21 mlrd KM i IBRD 1,51 mlrd KM), potom EIB-u (ukupno 2,14 mlrd KM), EBRD-u (762 mil KM), te Pariškom klubu kreditora 495 mil KM.

Značajan dug postoji i po osnovu izdatih euroboveznica Republike Srpske, ukupno 915,3 miliona KM.

Učešće vanjskog duga BiH u BDP-u zemlje iznosi 24,6 posto.