Analiza: Rast cijena hrane u EU nezaustavljiv, ekonomisti strahuju od nestašice

Jedna  od vidljivih  posljedica  pandemiske i inflatorne  krize je povećanje cijena hrane. Razlog je  velika potražnja, a i pravljenje ogromnih zaliha, zbog inflacija cijena hrane, kaže za portal UNA Mirsad Isaković, financijski stručnjak i univerzitetaki profesor.

"Povećava se rizik od  nestašice i podižu društvene tenzije. Ne treba  zanemariti  činjenicu da se ovim  opterećuju i budžeti vlada za povećanim uvozom hrane i smanjenim kapacitetima za  financiranje socijalnog statusa najugroženijih", ističe Isaković.

Naglašava da se zalihe prave u ratarskim kulturama, tipa  pšenice, kukuruza i soje, one su  pored ishrane stanovništva potrebne i za ishranu stoke, odnosno za proizvodnju  mesa. 

"Kod  formiranje cijena poljoprivrednih proizvoda  treba imati na umu veliki broj faktora koji utiću na samu  cijenu od energenata, đubriva, radne snage, uticaja klimatskih promjena , sve do povećanih troškova transporta", dodaje Isaković.

Kina skladišti mnogo kukuruza, riže i pšenice

Objašnjava da nisu svi parametri jednako bitni za sve proizvode, ali su od velikog uticaja na formiranje cijena.

"Najmnogoljudnija  zemlja svijeta u svojim skladištima drži 69 posto svijetskih zaliha kukuruza, 60 posto  riže, 51 posto pšenice i više od 30 posto soje.

Samo u  2021 godini u  doba  pandemije, Kina  je kupila hrane u vrijednosti rekordnih 98,1 milijardi dolara, Zadnjih  deset godina  uvoz je porastao za 360 posto", kaže Isaković.

Ekonomisti smatraju da se kriza može prevazići

Ističe da svjetski ekonomisti smatraju da se kriza može prevazići, povećanjem proizvodnje uvođenjem novih sorti te digitalizaciji i primjeni savremenih tehnologija koje bi učinile da proizvodnja  bude manje  ovisna o  klimatskim promjenama.

"Realno je očekivati da će cijene biti još više, obzirom da pored sveg pomenutog imamo i otežan transport, jer je kontejnerski  prevoz poskupio gotovo deset puta, te imamo velika čekanja  kad je u pitanju ovaj transport. 

Logično  je i poskupljenje mineralnih đubriva jer se azotno đubrivo proizvodi iz gasa kojeg nema dovoljno, a gdje  se nabavlja, on je gotovo duplo skuplji nego što je bio.

Zbog  toga je od izuzetne važnosti donošenje budžeta, kako bi se poticaji  poljoprivrednoj proizvodnji mogli  što prije isplatiti. To bi bilo od  višestruke koristi, kašnjenje poticaja i škrtarenje na premijama proizvođača  višestruko šteti državi i  njenoj ekonomiji", kaže Isaković.

Da bi zaustavili rast cijena hrane, potrebno stabilizovati cijene energenata

Naglašava  i potrebu zaustavljanja rasta cijene hrane.

"Da bi se zaustavio rast cijena hrane onda je neophodno, prije svega, stabilizovati cijene energenata, no ni takva mjera ne daje garanciju da će cijene pasti trenutno.

U februaru su cijene gasa na  evropskom tržištu pale na najniži nivo u posljednjih 20 mjeseci ali cijene hrane nastavljaju uzlazni trend. Ovdje  je vidljiv upravo efekat 'kašnjenja'.

Cijene koje danas vidimo u  supermarketima,odražavaju se na cijene energenata od prije 6-8 mjeseci, kada je hrana proizvedena. Tako da cijene današnjih energenata će dati rezultat tek za šest mjeseci ako cijene energenata ostanu stabilne", ističe Isaković.

Cijene grane u januaru širom EU porasle za 18,4 posto

Naglašava da samo su u januaru ove godine cijene hrane  širom Evropske unije u prosjeku porasle za 18,4 posto u odnosu na isti period prošle godine.

"Interesantno je  da  mjere koje je poduzela Mađarska o smanjenju  šest osnovnih životnih namirnica (brašno,šećer goriva, ...itd) daje prve rezultate. Mađarski premijer je takođe uveo jednu od rijetkih mjera, gornju granicu kamatnih stopa na  hipotekarne kredite.

Uticaj krize troškova života je najozbiljnija pretnja globalnoj zajednici prema „izvještaju o rizicima“ Svjetskog ekonomskog foruma za 2023- godinu. Kriza je dovela do uličnih protesta u mnogim  evropskim gradovima. Protestuje se zbog visokih cijena troškova života, Lisabon, London, Pariz  itd", ističe Isaković.

Prognoze Evropske komiisje optimistične

Kaže da je Evropska komisija nedavno objavila svoju kvartalnu prognozu za 2023. godinu. 

"Paolo Đentiloni (Paolo Gentiloni Silveri) je rekao da će EU, kako trenutno stoje stvari, izbjeći recesiju. Komisija je upozorila da će visoke cijene nastavit da koče ekonomije zemalja članica u narednim mjesecima, te da pozitivnije prognoze ne znače da bi ECB mogla stabilizirati kamatne stope. Konkrtno, prognoza je da bi EU mogla zabilježit rast 0,8 posto ćime bi za dlaku izbjegla recesiju, a u izvještaju se naglašava da je vrhunac inflacije već predjen , a razlog je što cijene prirodnog gasa padaju sa dostignutog maksimuma", zaključuje Isaković za naš portal.