Zašto produženje zabrane izvoza peleta neće pomoći stanovnicima BiH?

Odluka Vijeća ministara BiH da produži zabranu izvoza peleta i ogrjevnog drveta  iz Bosne i Hercegovine do 31. oktobra neće mnogo pomoći stanovnicima BiH, a proizvest će mnogo problema za proizvođača, mišljenja su stručnjaka koji upozoravaju da bi vlasti, privredne komore i proizvođači trebali sjesti, razgovarati i pronaći adekvatno rješenje.

Iako je Vijeće ministara BiH  jš u julu zabranilo izvoz ogrjevnog drveta i peleta, cijene su i dalje ostale previsoke za stnaovnike BiH ,a proizvođači su suočeni  s problemom da im roba stoji u skladištima ili propada.

Kupovna moć stanovnika BiH mala

Kupovna moć stanovnika BiH je mala, a cijena  tone peleta  je veća nego u Srbiji i iznosi  oko 720 KM, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke.

“Mi smo kao BiH donijeli jednu konkretnu odluku na tri mjeseca. Ta odluka je pokazala nekoliko problema, prvi, da su oni koji su imali gotovu robu  za isporuku, pokušali da je sačuvaju, a  cjepano drvo i paletizirano, spremno za isporuku kada stoji gubi svoja svojstva ili se presuši, ili zbog kiše bude vlažno, dakle nije roba koja može da stoji ako nemate akdekvatno  skladište. Što se peleta tiče ono je  pakovano u plastične vreće i paletiziran i on, možda, izdrži vremenske promijene. Šta se postiglo time, malo toga, cijena je definisana čak i u Srbiji i okruženju od 630 KM, odnosno kod nas ovdje 720 KM tona peleta”, ističe Pavlović.

Smatra da su vlasti trebale okupiti proizvođače i isporučioce robe i sa njima napraviti sastanak.

“Nekada, u bivšoj Jugoslaviji to se rješavalo tzv. kvotama. Recimo, neko je imao ugovore kojim su definisane količine iz prošle godine koje je nastavi oda isporučuje i ove, pa  je onda to u cilju čuvanja tržišta, bilo dozvoljeno za izvoz, a dio je bio ostavljen za domaće tržište. To je bio jedna od opcija, druga opcija je da se napravi sastanak udurženja, privredne komore i nadležnih ministarstava kako bi se definisale i domaće potrebe. U ovoj situaciji, vi zabranite da sen išta ne može izvesti, a onda domaće tržište koje nem ože to da plati, traži drugo rješenje. Recimo, kupuje drvo isječeno na metar, pa ga sam sječe ili prelazi na druge izvore energije, ili, što bi bilo najgore preči će svi na struju, a to bi bilo najlošije moguće rješenje”, tvrdi Pavlović.

Dodaje kako je očigledno da vlasti nemaju nikakvu strategiju, te da se za tri mjeseca mogla napraviti analiza i potreba domaćeg tržišta, da se prikupe validni ugovori, jer dosta tih ugovora je propalo.

“Izabrana je nalošija opcija juče da se zabrana produži, a da nije nikakva analiza napravljena”, kaže Pavlović.

Jedini most između domaćih kupaca i drvoprerađivača je vlast

Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i finansijski stručnjak za portal UNA   ističe da bi krizu trebalo da snose svi zajedno, kako građani, tako i proizvođači, obzirom da dobijaju repromaterijal po povoljnim cijenama.

“S druge strane, kupovna moć domaćih kupaca je jako slaba, dakle, jedini most između jednih i drugih može biti vlast. Određenim podsticajima  proizvođačima treba dati neku naknadu, jer oni uistinu gube na razlici u cijeni. Ne možemo sve gledati kroz dinar, trebamo znati da je to naš narod i treba svi zajedno da snosimo   posljedice”, kaže Isaković.

Objašnjava da  entitetske vlade treba da daju određene podsticaje za razliku u cijeni, a da proizvod ostane na domaćem tržištu, jer ne velika razlika u cijeni.

Ova zima će donijeti ogromne probleme za građane

Draško Aćimović, ekonomski stručnjak ističe za portal UNA da je BiH kroz rast cijena došla do velikog priliva PDV-a i akciza, koji su premašili planirani prihod za prvih osam mjeseci od skoro dvije milijarde KM.

“Vlasti su trebale već davno pomoći kroz konkretne mjere svim nezaposlenima,penzionerima i zaposlenima, koji primaju manje od 650  KM što je minimum potrošačke korpe po čovjeku, da preuzmu plaćanje komunalnih usluga i obezbijede grijanje kroz subvencije. Ova zima donosi ogromne probleme za građane jer će morati birati između hrane i plaćanja grijanja i drugih komunalnih usluga. Novembar će pokazati da li će većina građana moći izdržati ili će izači na ulice. Posebno je tužno gledati da opozicija nije tražila da se pomogne od viška prikupljenih akciza i PDV-a već je uporno insistirala na ukidanju i smanjenju, a znali su da je to loše i neostvarivo, kao što su prije par dana i rekli predstavnici MMF-a i Svjetske banke”, objašnjava Aćimović.

Drvorerađivači hoće maksimalni profit, zakidaju građane BiH

Inače, Vlada i Federalno ministarstvo trgovine su na osnovu inspekcijskog nadzora Federalnog tržišnog inspektorata kod 14 proizvođača i trgovaca peleta, briketa, oblog ogrjevnog i cijepanog ogrjevnog drveta zaključili da ima dosta „lova u mutnom“, osim uobičajenih nedostataka određene dokumentacije koja prati robu i neažurnog knjigovodstva, da su proizvođači i trgovci nerealno podigli cijene „ne pokazujući nikakvu društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost u aktuelnom momentu globalne inflacije i smanjenja kupovne moći stanovništva“.

Ključni problem , smatra Zlatan Vujanović, federalni ministar trgovine, je da su se domaće firme naglo orijentirale ka izvozu jer vani mogu ostvariti maksimalni profit, a “zakinuli”su građane matične države ne samo kada je riječ o količinama, nego i cijenama.

“Potpuno je jasno da su drvoprerađivači pali na ispitu ekonomskog patriotizma i u tri mjeseca zabrane izvoza samo još više zategli”, itvrdi Vujanović.

I dok vlasti produžuju zabrane bez adekvatnih analiza i traženja boljih mogućnosti da se pomogne građanima, ali i privredi, drvoprerađivači  u BiH prijete cijelom paletom mjera – od mirnih protesta, trajne obustave rada u šumarijama, preko otpuštanja radne snage, do blokade puteva, institucija i tužbama međunarodnim sudovima.