Pandemija kuge od prije 700 godina utiče na vaše zdravlje sada

Do polovine ljudi je umrlo kada je Crna smrt zahvatila Evropu sredinom 1300-ih.

Pionirska studija koja je analizirala DNK stovijekovnih skeleta pronašla je mutacije koje su pomogle ljudima da prežive kugu.

Ali te iste mutacije povezane su s autoimunim bolestima koje danas pogađaju ljude.

Crna smrt je jedan od najznačajnijih, najsmrtonosnijih i najcrnjih trenutaka u ljudskoj istoriji. Procjenjuje se da je umrlo do 200 miliona ljudi.

Istraživači su sumnjali da je događaj takve veličine morao oblikovati ljudsku evoluciju. Oni su analizirali DNK uzet iz zuba 206 drevnih skeleta i bili u mogućnosti da precizno datiraju ljudske ostatke prije, za vrijeme ili nakon Crne smrti.

Analiza je uključivala kosti iz jama kuge u East Smithfieldu koje su korištene za masovne sahrane u Londonu, a više uzoraka dolazilo je iz Danske.

Izvanredno otkriće, objavljeno u časopisu Nature , okružuje mutacije u genu zvanom ERAP2.

Ako ste imali prave mutacije, imali ste 40% veće šanse da preživite kugu.

„To je ogroman, ogroman efekat, iznenađenje je pronaći tako nešto u ljudskom genomu“, rekao mi je profesor Luis Bareiro sa Univerziteta u Čikagu.

Zadatak gena je da napravi proteine ​​koji usitnjavaju invazivne mikrobe i pokažu fragmente imunološkom sistemu, pripremajući ga efikasnije da prepozna i neutrališe neprijatelja.

Gen dolazi u različitim verzijama - onima koje dobro rade i onima koje ne rade ništa - i dobijate kopiju od svakog roditelja.

Tako su sretnici, koji su najvjerovatnije preživjeli, od mame i tate naslijedili visokofunkcionalnu verziju.

A preživjeli su imali djecu i tako su prenijeli te korisne mutacije tako da su odjednom postale mnogo češće.

„Ogroman je što vidimo pomak od 10% tokom dvije do tri generacije, to je do sada najjači selekcijski događaj kod ljudi“, rekao mi je evolucijski genetičar profesor Hendrik Poinar sa Univerziteta McMaster.

Rezultati su potvrđeni u savremenim eksperimentima sa bakterijom kuge - Yersinia pestis. Uzorci krvi ljudi sa korisnim mutacijama bili su sposobniji da se odupru infekciji od onih bez.

"To je kao da gledate Crnu smrt kako se odvija u petrijevoj posudi - to otvara oči", rekao je profesor Poinar.

Čak i danas su te mutacije otporne na kugu češće nego prije Crne smrti.

Problem je u tome što su one povezane s autoimunim bolestima kao što je upalna bolest crijeva Crohnova - ono što je pomoglo da vaši preci očuvaju život prije 700 godina, ali bi danas moglo štetiti vašem zdravlju.

Druge istorijske sile na našem DNK imaju naslijeđe koje osjećamo. Otprilike 1-4% moderne ljudske DNK dolazi od naših predaka koji su spavali s neandertalcima i ovo nasljeđe utiče na našu sposobnost da odgovorimo na bolesti uključujući Covid.

"Dakle, ti ožiljci iz prošlosti i danas utiču na našu podložnost bolestima, na prilično izvanredan način", rekao je profesor Barreiro.

Profesor Barreiro je rekao da je prednost u preživljavanju od 40% "najjači selektivni efekat fitnesa ikada procijenjen kod ljudi". To naizgled umanjuje korist od mutacija otpornih na HIV ili onih koje pomažu u varenju mlijeka - iako upozorava da su direktna poređenja zeznuta.

Pandemija Covida ipak neće ostaviti slično nasljeđe, piše BBC.

Evolucija djeluje kroz vašu sposobnost reprodukcije i prijenosa vaših gena. Covid uglavnom ubija starije koji su već prošli tačku da imaju djecu.

To je bila sposobnost kuge da ubija kroz dobni spektar i u tako velikom broju što je značilo da je imala tako trajan uticaj.