Mozak prolazi kroz veliku 'reinstalaciju' nakon 40. godine

U sustavnom pregledu nedavno objavljenom u časopisu Psychophysiology, istraživači sa Sveučilišta Monash u Australiji pretražili su naučnu literaturu, nastojeći sažeti kako se povezanost ljudskog mozga mijenja tokom naših života.

Prikupljeni dokazi upućuju na to da se u petoj deceniji života (odnosno nakon što osoba navrši 40 godina) mozak počinje podvrgavati radikalnom "prežičavanje" koje rezultira time da se različite mreže tokom sljedećih decenija sve više integriraju i povezuju, s popratnim učincima na spoznaji.

Od prelaza vijekova neuronaučnici sve više proučavaju mozak kao složenu mrežu koja se sastoji od jedinica podijeljenih na regije, podregije i pojedinačne neurone. Te su cjeline povezane strukturno, funkcionalno ili na oba ta načina. Sa sve naprednijim tehnikama skeniranja, neuronaučnici mogu promatrati dijelove mozga ispitanika koji "svijetle" kao odgovor na podražaje ili kada jednostavno miruju, pružajući površan pogled na to kako su naši mozgovi sinhronizirani.

Tim sa Sveučilišta Monash proučio je preko 144 studije koje su koristile ove tehnike snimanja za ispitivanje mozgova desetina hiljada ispitanika. Iz ove analize istraživači su otkrili opšti trend u tome kako se umreženi mozak mijenja tokom naših života.

Promjene kroz godine

Rano, u našim tinejdžerskim i mladim odraslim godinama, čini se da mozak ima brojne, podijeljene mreže s visokim nivoima unutrašnje povezanosti, što odražava sposobnost specijalizirane obrade. To ima smisla, jer ovo je vrijeme kada učimo kako se baviti sportom, govoriti jezike i razvijati talente.

Međutim, oko srednjih 40-ih to se počinje mijenjati. Umjesto toga, mozak počinje postajati sve manje povezan unutar tih odvojenih mreža i više povezan globalno preko mreža. Do vremena kad dosegnemo svoje 80-e, mozak postaje manje regionalno specijaliziran i umjesto toga široko povezan i integrisan, piše Big Think. Ovo "preusmjeravanje" ima opipljive učinke na spoznaju.

"Starije odrasle osobe pokazuju manje fleksibilno razmišljanje, kao što je stvaranje novih koncepata i apstraktno razmišljanje, manju inhibiciju odgovora, kao i slabije verbalno i numeričko razmišljanje", primijetili su recenzenti.

"Ove promjene izvršnih funkcija mogu se prvo vidjeti kod odraslih osoba u njihovoj petoj deceniji života, u skladu s nalazima sistemskog pregleda da promjene funkcionalne mrežne povezanosti dosežu svoju tačku infleksije u četvrtoj i petoj deceniji", kažu naučnici. Nisu sve vijesti za mozak koji stari loše.

"Zadaci koji se oslanjaju na pretežno automatske ili dobro uvježbane procese manje su pod uticajem dobi ili se čak mogu malo povećati tokom životnog vijeka, poput vokabulara i opšteg znanja", napisali su autori.

Zašto se uopšte događaju te promjene u umrežavanju mozga?

Recenzenti su ponudili neke naučene spekulacije. Primijetili su da je mozak organ gladan resursa, gladan za jednostavnim šećerom glukozom.

"Mozak odrasle osobe čini približno 2% ukupne tjelesne težine, ali mu je potrebno približno 20% ukupne opskrbe glukozom", napisali su.

Ali kako starimo, naša tijela imaju tendenciju usporavanja i mozak postaje manje učinkovit. Dakle, ne samo da mozak dobiva manje glukoze, već i ne iskorištava gorivo na dobar način. Stoga su mrežne promjene vjerojatno rezultat reorganizacije mozga kako bi funkcionirao najbolje što može uz sve manje resursa i starenje "hardvera".

Nije sve tako crno

Pravilna prehrana, redovna tjelovježba i zdrav stil života mogu održati um u dobrom radnom stanju i odložiti promjene u umrežavanju, ponekad čak i do duboke starosti.

Unutrašnji rad mozga doista je misteriozan, ali s ovim velikim sustavnim pregledom koji uključuje stotine studija i desetine hiljada skeniranja mozga, barem počinjemo dobijati ​​površni pogled na to kako se on mijenja tokom naših života.

"Tokom ranih godina života dolazi do brze organizacije funkcionalnih moždanih mreža. Zatim se odvija daljnje usavršavanje funkcionalnih mreža do otprilike treće ili četvrte decenije života. Višestruko međudjelovanje potencijalno štetnih i kompenzacijskih promjena može uslijediti u starenju", zaključili su naučnici.