Naučnici progovorili o fenomenu plavih rupa: 'Mogle bi biti portali u našu daleku prošlost'

Otkrivena je 2021. godine, ali naučnici su o njoj progovorili tek nedavno. U međuvremenu je budila maštu raznih, a pronađena je u zalivu Chetumal na poluostrvu Yucatanu. Druga je najveća takozvana plava rupa na svijetu.

U suštini govorimo o ogromnoj "safirnoj vrtači", a kako su to nedavno naveli u naučnom časopisu naziva Frontiers In Marine Science, takav prirodni fenomen mogao bi doista popuniti veliku prazninu znanju o vanzemaljskom životu.

Plave rupe zapravo su okomite morske špilje koje je hiljadama godina klesalo oticanje ledenjaka tokom ledenog doba, a takve prostrane vodene formacije često se protežu stotinama metara u dubinu i mogu mjeriti jednaku ili veću udaljenost poprečno.

Ovaj meksičkih sistem kobaltnih špilja nazvan je Taam ja’ (Duboka voda) te se prostire se na površini od 13,656 četvornih metara uz dubinu od 274 metra, saopštio je portal Live Science.

To je čini drugom najdubljom poznatom plavom rupom na svijetu (veća je je jedino Zmajeva rupa u Južnom kineskom moru), a zidovi tog kratera štite more od plime i osjeke što čini vodenu struju potpuno mirnom.

Iz tog razloga djeluje poput neke vodene anomalije koja je zapela izvan vremena, piše NY Times, pa dodaje u nastavku da je plave rupe teško istraživati jer su, umjesto kisikom, ispunjene smrtonosnim sumporovodoonikom

Međutim, uprkos negostoljubivim uslovima, plave rupe su prave okeanske oaze koje vrve životom prilagođenim okolišu siromašnom kisikom.

I upravo taj nedostatak kisika ima i zahvalnu nuspojavu - savršeno čuva fosile - što može omogućiti naučnicima da potencijalno identifikuju davno izumrle vrste.

Utoliko su podmorske vrtače zapravo pravi portali u prostor i vrijeme!

2012. godine naučnici su na Bahamima u plavim rupama otkrili bakterije u špiljama u kojima nije bilo apsolutno nikakvog drugog života, a takve prilike mogu potencijalno popuniti praznine u znanju o vrstama sposobnim za preživljavanje na drugim planetima.

"Plave rupe mogu ponuditi sliku o tome kako je život izgledao prije više hiljada godina. Nedostatak kisika i svjetla može odlično očuvati fosile te omogućiti naučnicima da identifikuju ostatke izumrlih vrsta.

Plave rupe takođe nam mogu reći više o životu na drugim planetima. Otkrića poput spomenutog na Bahamima, bakterije pronađene duboko u špiljama u kojima nije bilo drugih oblika života, mogla bi ponuditi naznake o tome kakav bi život mogao postojati u ekstremnim uslovima drugdje u našem Sunčevom sustavu", ističe LiveScience u svom članku.