Šta je SPF i koliko kreme za sunčanje je dovoljno

Uprkos svemu pozitivnom što nam sunce daje, od vitamina D do prelijepih zalazaka, od sunca se moramo i zaštititi, kako njegove ultraljubičaste zrake ne bi oštetile naša nježna tijela. Među najmoćnijom odbranama svakako su SPF proizvodi. Šta je SPF faktor i kako nas štiti od štetnog djelovanja sunca?

SPF ili faktor zaštite od sunca mjera je koliko dobro krema za sunčanje štiti našu kožu od sunčevih zraka, posebno od UVB zraka. Ova zaštita pomaže onima koji uživaju u suncu da se zaštite od raka kože i preranog starenja, objašnjavaju stručnjaci, prenosi Guardian.

Iako kreme za sunčanje nalazimo u izobilju kako u apotekama, tako u torbama za plažu, mnogi je ne nanose ispravno.

A posljedice su opasne. Rak kože je najčešći rak u Sjedinjenim Državama, prema Američkoj akademiji za dermatologiju (AAD). U Velikoj Britaniji stope melanoma, jednog od najtežih oblika raka kože, dosegnule su rekordnu razinu 2023. godine.

Dakle, koliko SPF-a nam je stvarno potrebno? Koliko kreme za sunčanje trebamo koristiti i koliko često je trebamo ponovno nanositi? Koja je razlika između hemijskih i mineralnih krema za sunčanje? Pitali smo stručnjake.

Šta znači SPF?

SPF ili zaštitni faktor kreme za sunčanje (sun protection factor) pokazuje koliko zaštite proizvod nudi.

Kada se krema za zaštitu od sunca razvija u laboratorijima, SPF se određuje prema tome koliko dugo proizvod štiti od opeklina sunca, što znači da ako netretiranoj koži obično treba 10 minuta da izgori, koži tretiranoj SPF-om 30 treba 30 puta duže da bude izložena suncu da izgori.

Ali to u praksi ne funkcioniše tako, kažu stručnjaci. Prema US Food and Drug Administration, “SPF nije izravno povezan s vremenom izlaganja suncu, već s količinom izlaganja suncu”. Izloženost suncu ovisi o dobu dana. Na primjer, izloženost suncu bit će veća u podne nego rano ujutro. To također ovisi o geografskom položaju – mjesta bliže ekvatoru imaju veću izloženost suncu nego ona bliže polovima, na primjer.

Ostali faktori koji utječu na to koliko zaštite će proizvod ponuditi su tip kože osobe te koliko često i koliko temeljito je ponovno nanose.

Koja je razlika između SPF 30 i SPF 50?

Nivo SPF-a određene su postotkom UVB zraka koje blokiraju, objašnjavaju stručnjaci. SPF 15 blokira 93% UVB zračenja, SPF 30 blokira 97%, a SPF 50 blokira 98%. SPF 100 blokira 99% UVB zračenja. Dakle, krema za sunčanje sa SPF 50 blokira više UVB zraka i stoga nudi bolju zaštitu od sunca nego ona sa SPF 30.

Je li važno koji nivo SPF-a koristimo?

Kao glavno pravilo, ne smijete pretjerati s kremom za sunčanje.

I AAD i Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva (NHS) preporučuju korištenje SPF razine od najmanje 30.

Osim što pružaju veću zaštitu od sunca, viši nivo SPF-a pomaže nadoknaditi neke ljudske greške, kažu stručnjaci. Mnogi ljudi koriste puno manje od preporučene količine kreme za sunčanje za svako nanošenje, što smanjuje nivo zaštite koju nudi. Na primjer, ako SPF 30 premalo nanesete, možda ćete dobiti samo pokrivenost SPF 15.

Koja je razlika između UVA i UVB zraka?

Dok se SPF odnosi na postotak UVB zraka koje krema za sunčanje blokira, UVA zrake takođe mogu oštetiti našu kožu. Prema Centru za rak MD Anderson Univerziteta u Teksasu, “UVA zračenje čini 95% svih UV zraka koje stignu do Zemlje”. Ove zrake prodiru duboko u našu kožu i rezultiraju tamnjenjem. Također oštećuju kolagen i stvaraju bore.

UVB zrake ne prodiru tako duboko u kožu, ali su vrlo moćne. Šteta koju čine može dovesti do raka kože i katarakte.

Kako bi se zaštitili i od UVB i od UVA zraka, FDA preporučuje korištenje krema za sunčanje širokog spektra, koje štite i od jednog i od drugog.

Trebaju li lice i tijelo različite nivoe SPF-a?

Nema razloga za korištenje različitih razina SPF-a na licu i tijelu. SPF 30 minimalna je preporučena razina za oboje, kažu stručnjaci.

Ali najbolja krema za sunčanje je ona koju ćete stalno koristiti, a različite situacije mogu zahtijevati različite vrste.

Svakodnevna krema sa SPF-om za lice – ona koju nosite na posao i ispod šminke – može biti obojena i manje otporna na vodu, budući da su vodootporne kreme za sunčanje “manje kozmetički elegantne”, kažu stručnjaci. Teža i vodootpornija formulacija bila bi prikladnija za vanjsku upotrebu i upotrebu u vodi.

Ko mora nanositi kremu za sunčanje?

U osnovi svi stariji od šest mjeseci trebaju nositi kremu za sunčanje. Za bebe mlađe od šest mjeseci, AAD preporučuje minimaliziranje upotrebe kreme za sunčanje – zaštitite ih od sunca tako da ih držite u hladu i umjesto toga ih oblačite u odjeću koja štiti od sunca.

Za sve ostale SPF 30 ili više je standard. Napominje se da ljudi s tamnijim tonovima kože imaju veću urođenu zaštitu od sunca i stoga im treba više vremena da pocrne ili izgore – ali su takođerosjetljivi na rak kože.

Koliko često trebamo ponovo nanositi kremu za sunčanje?

Kremu za sunčanje treba potpuno ponovo nanijeti barem svaka dva sata, kažu stručnjaci. Smjernice FDA savjetuju dodatne primjene “ako plivate ili se znojite”.

Postoje li alternative kremi za sunčanje?

Iako je krema za sunčanje važan dio zaštite od sunca, stručnjaci se slažu da je najbolji način da izbjegnete štetne ultraljubičaste zrake izbjegavati sunce kada je to moguće.

Predlaže se izbjegavanje boravka na otvorenom sredinom dana kada su sunčeve zrake najjače.

Takođe, preporučuje se odjeća za zaštitu od sunca, za koju se tvrdi da može biti učinkovitija od kreme za sunčanje jer ima manje prostora za ljudsku grešku, prenosi N1.

Odjeća tamnih boja pruža značajnu zaštitu od sunca. Bijela odjeća, upozorava se, ne nudi ni približno toliko.