Velika glamočka čuda: Ovdje rječica teče "uzbrdo", a kamen se "kreće"

Glamoč osim toga što je poznat po stočarstvu, poljoprivredi, širokim livadskim poljima, prirodi u koju svako rado svraća, izdvaja se i po svjetskim čudima.

Najveći nišan na Balkanu

Kulturno-istorijski spomenici čine posebnost ovog mjesta. Omer-agin kameni spomenik najveći je bašluk na Balkanu i nalazi se na ulazu u Glamoč.

Ovaj grandiozni nadgrobni spomenik visok je 412 centimetara. 

Bašluk Omer-age Bašića napravljen je 1798. godine. Staroosmanskog je oblika, klasičnog izgleda i netipičnih dimenzija. Kamen za izgradnju ovog spomenika korišćen je iz obližnjeg majdana, a bašluk je bogato ukrašen topuzom i orijentalnom ornamentikom.

Ovaj spomenik koji je ostao iza Omer-age Bašića često obiđu putnici koji se vozeći kroz Glamoč zaustave i fotografišu, baš kao što je to uradila i ekipa portala UNA.

Vrba teče "uzbrdo"

Vjekovima je Glamočko polje bilo nastanjeno. Vijekovima odolijeva vremenu i svjedoči istoriji. Mnogi ne znaju da na izlazu iz Glamoča rijeka Vrba teče "uzbrdo".

Naime, riječ je o vodotoku rječice Vrbe, koja izvire u istoimenom selu na 905 metara nadmorske visine. Ona je za Člamočane čudo jer voda teče iz gornjeg u donji dio Glamočkog polja. Tako da je njena tajna ta što se niži dio Polja ovdje zove gornji, a viši dio se zove donjim Poljem.

Vrba jeste i svojevrsni prirodni fenomen, jer voda ove rječice dijeli se na tri kraka - istok, sjever i zapad. Tako se jedan dio ponornice pojavljuje u Ključu i ulijeva se u gronji tok Sane, drugi vodi ka Plivi u Jajcu, a treći ponor se javlja u Sinjskom polju odakle teče prema Jadranskom moru.

Tako Vrba koja teče "uzbrdo" i uz mnoge druge priče iz Glamoča postade 'svjetsko čudo'.

Kamen na tri piljka

Nekoliko stotina metara niz magistralni put na Gradini pored današnjeg sela Podgradina, koji metar u prostranoj livadi smješten je kamen na tri piljka.

Kamen je pravilnih dimenzija, koji vijekovima stoji na tom mjestu i izaziva znatiželju mnogih prolaznika. Riječ je o duplom stećku o kome se isprepliću legende i nevjerovatne priče. Zbog tog je proglašen glamočkim čudom.

Stoji na kamenoj podlozi na samo tri mala kamenčića, odnosno piljka, kako to Glamočaci kažu. Težak je oko tri tone i niko ne zna kako je tu postavljen.

Pravilno je nivelisan i niko ne može da shvati kojim bi to istrumentom i na koji način mogao biti postavljen na mjestu na kom se nalazi.

Mještani tvrde da jedna od legendi koje se vezuju za ovaj spomenik kazuje da su ispod njega pokopani vladari grada.

Takođe, prema predanju, vjeruje se da komadići stucanog kamena, pretvorenog u prah pomažu nerotkinjama, pa su vidljivi tragovi rezanja i odvaljivanja kamena.

Još jedna priča o kamenu na tri piljka kazuje da su ljudi pokušali rezati kamen, međutim, on bi crvenio, kao da će krv iz njega poteči, pa bi prestajali i bježali.

Tragova pilanja ima. Pričaju Glamočaci, da su ga i pomjerali s tog mjesta, jer je smetao u poljoprivrednim radovima, all bi kamen tokom noći bivao vraćen. Kako - niko ne zna.

Široko je polje glamočko, a široka je i istorija ovog mjesta.  Ne treba izostaviti ni džamiju Mehmed-Fatiha, obrušenu, ali koja i dalje prkosno stoji kao svjedok ljepote ove zemlje i njene vijekovne kulture. Sagrađena je 1525. godine, a 2005. godine je proglašena nacionalnim spomenikom. Još nije obnovljena.

Zaista, ko prolazi kroz Glamoč ima šta i vidjeti.