Ko je bio Oppenheimer o kojem priča cijeli svijet?

Prije nekoliko dana u kinima se počeo prikazivati film "Oppenheimer" Christophera Nolana koji govori o Juliusu Robertu Oppenheimeru. Ova trosatna drama je u prvom vikendu širom svijeta zaradila 174 miliona dolara.

Film je dobio sjajne kritike i očekuje se da će biti nominiran za više Oscara. Oppenheimera u filmu glumi Cillian Murphy koji se za tu ulogu pripremao više od pet mjeseci. Znatno je smršavio, a da bi izgledao kao ovaj poznati fizičar, Murphy je ponekad doslovno pojeo samo jedan badem na dan.

Čovjek o kojem trenutno priča cijeli svijet

No, ko je zapravo bio čovjek o kojem trenutno priča cijeli svijet?

Činjenica da je ovaj fizičar poznat i kao “otac atomske bombe” dovoljno govori o ogromnom interesu koji je potaknuo ovaj film. Ovaj nadimak zaradio je zbog važne uloge u projektu “Manhattan” tokom kojeg su Sjedinjene Države razvile prvo nuklearno oružje.

Ovaj legendarni fizičar rođen je 22. aprila 1904. godine u židovskoj porodici u New Yorku. Od djetinjstva su ga nazivali čudom od djeteta jer je rano naučio pisati i čitati, a već prije polaska u školu zanimale su ga mnoge nauke: umjetnost, književnost, matematika… Diplomirao je hemiju na Harvardu, studirao je i na Cambridgeu te doktorirao filozofiju na Göttingenu.

Surađivao je s velikanima atomske fizike – Rutherfordom, Fermijem i Einsteinom.

1940. godine imenovan je vođom tajne operacije stvaranja atomske bombe “Manhattan Project”. U ispitivanja je u samo pet godina uloženo dvije milijarde dolara.

Kad je eksplodirala prva atomska bomba, uhvatila ga je jeza

U julu 1945. godine eksplodirala je prva atomska bomba u pustinji Novog Meksika. Kad je vatrena kugla rastalila površinu pustinje, Oppenheimera je uhvatila jeza. Nekoliko sedmice poslije, bombardirani su japanski gradovi Hirošima i Nagasaki.

“Osjećam krv na svojim rukama”, obratio se ‘otac atomske bombe’ američkom predsjedniku Harryju Trumanu ubrzo nakon bombardiranja Hiroshime i Nagasakija.

Nakon rata, Oppenheimer se žestoko protivio stvaranju još moćnije hidrogenske bombe. Američke vlasti ga bez dokaza 1954. optužuju zbog podržavanja komunizma, a deset godina kasnije, u vrijeme Johna Kennedyja, potpuno je rehabilitiran.

1966. godine zdravlje mu se naglo pogoršalo, a godinu dana kasnije umro je od raka grla u vlastitom domu na Princetonu, piše HRT.