Ultraprerađena hrana zaglupljuje

Postoji povezanost između ljudi koji dobivaju veći postotak svoje dnevne energije iz ultraprerađene hrane i onih koji pate od kognitivnog pada, sugeriše velika studija s dugoročnim praćenjem.

Sveukupno, 58% kalorija koje se konzumiraju u SAD-u, 57% u britanskoj, 48% u kanadskoj i 30% u brazilskoj prehrani dolazi iz ultraprerađene hrane, kažu naučnici.

To uključuje slatke i slane grickalice, slastice, žitarice za doručak, sladoled, napitke zaslađene šećerom, prerađeno meso i gotova smrznuta jela.

Sudionici studije na gornjoj granici konzumacije ultraprerađene hrane, za koje je postotak dnevne energije takve hrane bio iznad 19,9 %, pokazali su 28 % bržu stopu globalnog kognitivnog pada i 25 % bržu stopu pada u izvršna funkcija, mentalne vještine koje se svakodnevno koriste za učenje, rad i upravljanje svakodnevnim životom.

To je u poređenju s ljudima koji nisu jeli ultraprerađenu hranu ili, ako jesu, ostali su ispod praga od 19,9% tijekom razdoblja praćenja koje je u prosjeku trajalo osam godina.

Iako je konzumacija ultraprerađene hrane povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma i pretilosti, malo je studija istraživalo povezanost takve hrane i kognitivnog pada u zemljama s visokim dohotkom.

Opsežna studija

Dakle, tim istraživača predvođen Natalijom Gomes Gonçalves, s Odsjeka za patologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta São Paulo u São Paulu, Brazil, krenuo je istražiti povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i kognitivnog pada među 10 775 sudionici brazilske longitudinalne studije zdravlja odraslih.

Studija je uključivala etnički raznolik uzorak javnih službenika, u dobi od 35 do 74 godine, koji su regrutirani u šest brazilskih gradova.

Potrošnja hrane i pića tokom 12 mjeseci procijenjena je na početku korištenjem standardiziranog upitnika o učestalosti konzumiranja hrane. Učestalost konzumacije svake namirnice pretvorena je u grame po danu, a potom su namirnice razvrstane, prema stupnju industrijske obrade pri izradi, u jednu od tri skupine namirnica.

Tri skupine namirnica

Prva skupina uključuje neprerađenu ili minimalno prerađenu hranu, poput svježeg, suhog ili smrznutog voća ili povrća, žitarica, mesa, ribe i mlijeka, koja je prošla minimalnu obradu poput mljevenja, pečenja, pasterizacije ili zamrzavanja. Takođe je uključivao prerađene kulinarske sastojke, poput konzumnog šećera, ulja i soli.

U drugu skupinu uključena je prerađena hrana, uključujući konzervirano voće, domaći kruh i sir te soljeno, dimljeno ili sušeno meso ili ribu.

Treća uključena skupina uključivala je ultraprerađenu hranu. Naučnici su rekli da su to formulacije nekoliko sastojaka iz drugih skupina hrane, plus dodaci hrani koji se ne koriste u kućnoj pripremi, "kao što su arome, boje, zaslađivači, emulgatori i druge tvari koje se koriste za prikrivanje nepoželjnih kvaliteta konačnog proizvoda ili imitiranje osjetilnih kvaliteta kulinarskih pripravaka" od neprerađene ili minimalno prerađene hrane.

Naučnici su posmatrali kognitivnu izvedbu sudionika tokom srednjeg razdoblja praćenja od osam godina, s njihovom razinom konzumacije ultraprerađene hrane.

Ljudi su testirani do tri puta svake četiri godine, testirajući pamćenje putem trenutnog prisjećanja, kasnog prisjećanja i testova popisa riječi za prepoznavanje od strane Konzorcija za uspostavljanje registra za Alzheimerovu bolest.

Istraživači su testirali izvršnu funkciju ljudi pomoću alata uključujući testove verbalne tečnosti.

"Ovi nalazi podupiru trenutne javnozdravstvene preporuke o ograničavanju konzumacije ultraprerađene hrane zbog njihove potencijalne štete kognitivnim funkcijama", zaključili su autori.