Nijemci pronašli način kako da se spasu tresetišta

Tresetišta su vrsta vlažnih staništa koja imaju važnu ulogu u sprječavanju i ublažavanju efekata klimatskih promjena, očuvanju biodiverziteta, umanjivanju rizika od poplava i obezbjeđivanju vode za piće. Međutim, porast temperature i ljudsko djelovanje isušuju ove ekosisteme. Izmijenjeni uslovi mogli bi da dovedu i do toga da tresetišta promijene ulogu i postanu problem. U Njemačkoj su našli način kako da ih spasu.

Njemačka vlada je usvojila strategiju za zaštitu i ponovno vlaženje tresetišta u predjelima oko 60 kilometara sjeveroistočno od Berlina. U regionu koji je sve više pogođen sušama, radna grupa za zaštitu klime „Klimamur Brandenburg“ počela je da potapa nekadašnje tresetište u novembru 2022. godine i od tada je nivo vode podignut za 40 centimetara.

"Ovo je zaista dobar treset, još se uopšte nije raspao. Tačno se vide dijelovi biljke koja je bila ranije, a to je upravo ono  što je treset. To nije peskovito zemljište ili nešto slično, već se najvećim dijelom sastoji od organske materije. U osnovi je čisti ugljenik. A kada više nema vode i u njega uđe vazduh, on diše, a zatim se oslobađaju gasovi staklene bašte. A to se dešava kada se treset isuši", kaže Kristina Grec, generalni direktor inicijative.

Tresetišta skladište velike količine ugljenika i mogu da imaju važnu ulogu u smanjivanju emitovanja gasova staklene bašte. Međutim, samo netaknuti ekosistemi mogu biti saveznici u borbi protiv klimatskih promjena. U Nemačkoj je više od 90 odsto tresetišta isušeno i sada čak emituju gasove koji utiču na zagrevanje planete. Prema navodima njemačke vlade, isušene močvare su odgovorne za oko 7,5 odsto ukupne emisije gasova staklene bašte, dok pokrivaju samo dvadeseti dio teritorije Njemačke.

Na primjer, u Brandenburgu močvare ispuštaju 6,4 miliona tona CO2 svake godine. To je mnogo, to je više od celokupnog saobraćaja u Brandenburgu. To znači da kada prestanemo da prerađujemo ugalj, kada više ne bude uglja, močvare će ovde biti najveći emiteri CO2.

Njemačka je obećala da će smanjiti emisije gasova staklene bašte za više od 50 odsto do 2030. u poređenju sa nivoima iz 1990. Vlada takođe teži da zemlju pretvori u karbonski neutralnu do 2045. godine.