Turska bira: Erdogan ili Kilicdaroglu

Mnogi vanjskopolitički analitičari su izbore u Turskoj, a koji se održavaju danas, okarakterisali kao "izbore godine u svijetu".

Za neke potpuno logično, obzirom da dugogodišnjem predsjedniku i šefu vladajuće AKP partije Recepu Tayyipu Erdoganu na megdan izlazi Kemal Kilicdaroglu.

Naime, Kilicdaroglu je zajednički kandidat ispred Nacionalnog saveza Turske, koji okuplja šest opozicionih stranaka. Uprkos pozitivnom imidžu, Kilicdaroglu se u javnosti već godinama optužuje da nije dovoljno harizmatičan da bi bio prava alternativa Erdoganu, koji s druge strane predstavlja jednog od najvažnijih, ako ne i najvažnijeg lidera u svijetu, koji je posrednik između istoka i zapada.

Rejting Erdogana

Izbore u Turskoj za UNU je komentarisao politički analitičar Adnan Huskić, koji nam je kazao da promjena vlasti u autoritarnim sistemima nije jednostavan proces.

"Od ustavnih promjena u Turskoj i uspostave predsjedničkog režima ustvari došlo do jačanja autoritarnih tendencija u Turskoj. Zašto je bitan taj element? Pa zato što promjena vlasti u takvim sistemima nije jednostavan, upravo zato što osoba koja obavlja vlast na taj način, drži apsolutno sve aspekte politike, upravljanja, sudova, vojske, represivnih elemenata, će iskoristiti sve to da ostane na vlasti. Dakle, lično kao prvi problem vidim u samom integritetu izbornog procesa u tome u kojoj mjeri će opozicija ujedinjena oko jednog kandidata biti u stanju da sačuva integritet izbornog procesa u Turskoj. Ne mislim da će stvari ići jednostavno, mislim da će biti dosta incidenata, posebno jer postoji mogućnost da Recep Tayyip Erdogan ne bude izabran za predsjednika Turske. Ta perspektiva gubitka vlasti se mora uvijek pomnožiti sa činjenicom da je lično on napravio tu funkciju. Dakle, napravio je osobu sa visokim izvršnim ovlastima u Turskoj, na određen način u potpunosti suspendovao parlamentarnu demokratiju i sada ta funkcija može završiti u rukama nekog drugog. To je najveća opasnost. Ne bih gledao samo element koji govori kakav je rejting predsjednika Erdogana u ovom momentu nakon ovih tragičnih zemljotresa u Turskoj, nakon što je zemlja zapala u ozbiljne ekonomske probleme, nakon što je njegov zet bio imenovan za predsjednika Centralne banke, već mnogo je više pitanje, na šta je Erdogan i njegova vlast spremna da bi sačuvala vlast. To će biti ključni test i za opoziciju i turski narod, da se vidi da li se te institucije mogu sačuvati u ovakvoj situaciji", kazao nam je Huskić.

Veći svjetski mediji su okarakterisali izbore u Turskoj kao najvažnije u svijetu ove godine, a s tom konstatacijom se slaže i Huskić. Ističe da će sve to biti intersantno posmatrati.

"Obzirom o kojoj državi se radi, o kojem momentu se radi, dakle ovo su izbori na kojima postoji mogućnost da osoba koja je napravila, koja je ključni arhitekta cijelog sistema, sada postoji opcija da ta osoba izgubi izbore u Turskoj i to će biti intersantno posmatrati. Nadam se zbog zdravlja turske demokratije neće doći do ozbiljnijih incidenata, ali istovremeno mislim da je vrlo teško da će se vlast prepustiti tek tako. Elemente te vrste, autoritarne kontrole nad svim procesima, imate i u regiji. Pogledajte samo Srbiju, zatim Rusiju i onda vidite zašto su autoritarne tendencije toliko opasne za države i kakve sve posljedice mogu biti", jasno govori.

Veza AKP i SDA

Ukoliko bi i došlo do promjene vlasti, odnosno da Erdogan izgubi izbore, naš sagovornik ističe da u odnosu prema BiH neće doći do nikakvih promjena.

"Politika Turske prema Bosni i Hercegovini se neće mijenjati. Kad govorimo o tome, moramo biti svjesni toga da ogromne simpatije postoje što se Turske tiče prema BiH. Jedan od sadašnjih opozicionih lidera, a bivši ministar vanjskih poslova, pa i premijer Turske, Ahmet Davutoglu, je svojevrmeno govorio kada ga pitaju "koliko to Bošnjaka živi u Turskoj"? on je govorio "80 miliona", misleći pritom na cijelu Tursku. Radi se naime o vrlo jakom sentimentalnom momentu. Jedini problem predstavlja činjenica da je upravo zbog snažnog, moram reći brutalnog angažmana vlasti na čelu s predsjednikom Erdoganom i njegovom strankom AKP koji su privatizirali vanjsku politiku Turske prema BiH i sveli je na odnose ne sa jednom strankom, nego sa liderom ili jednom familijom unutar te stranke.

Bilo je elemenata koji bi možda mogli od te nove vlasti biti posmatrani neblagonaklono, imali smo situaciju da se ignoriše dolazak opozicionog gradonačelnika Istanbula u Sarajevo od ključnih najviših organa  koji su tada obavljali ljudi iz SDA. Dakle tadašnji gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka se nije susreo sa svojim kolegom, i to ni manje ni više nego gradonačelnikom Istanbula, upravo jer se radi o osobi koja dolaze iz drugog političkog spektra. Nisam siguran, da čak iako dođe do promjene vlasti, da će se oni baviti politikom revanšizma u tom smislu, ali da će se morati promijeniti odnos koji trenutno ima SDA i njihovi ljudi na vlasti prema turskim zvaničnicima, to će se sasvim sigurno trebati promijeniti", zaključio je u razgovoru za UNU Huskić.