Sastanak dva predsjednika: Uticaj Kine u ruskom dvorištu

Kineski predsjednik Si Đinping je na svom prvom putovanju u inostranstvo posle više od dvije godine. Peking tako demonstrira svoju geopolitičku moć prije početka Nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine u oktobru.

Sijeva poseta Kazahstanu i Uzbekistanu uključuje i sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret se odigrava na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Uzbekistanu, koji počinje danas 15. septembra.

Odnosi Rusije sa Zapadom stalno se pogoršavaju zbog invazije Moskve na Ukrajinu, a Si nije okrenuo leđa Rusiji. Kina i Rusija nastavljaju da produbljuju ekonomsku saradnju.

Neposredno prije nego što je invazija počela u februaru, Si i Putin su se sastali za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Pekingu kako bi podvukli partnerstvo „bez ograničenja“, istovremeno predstavljajući jedinstven front protiv globalnog poretka predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama.

Dok sankcije Zapada sve više izoluju rusku privredu od evropskih i američkih tržišta, Kina pruža ekonomsku podršku Moskvi, koja uključuje kupovinu ruskih energenata i isporuku automobila i drugih proizvoda Rusiji.

Kina je u Ukrajini na strani Rusije

Visoki zvaničnik Komunističke partije Li Džanšu sastao se 9. septembra s ruskim poslanicima i izrazio podršku Moskvi, kritikujući sankcije Zapada. „U potpunosti razumijemo neophodnost svih mjera koje Rusija preduzima u cilju zaštite njenih ključnih interesa, mi pružamo našu pomoć“, rekao je Li, prema saopštenju ruske Državne dume. I dodao: „Što se tiče ukrajinskog pitanja, vidimo kako su oni [Zapad] doveli Rusiju u nemoguću situaciju. I u ovom slučaju, Rusija je napravila važan izbor i odlučno odgovorila.“

Prije posjete Moskvi, Li je 7. septembra takođe prisustvovao Istočnom ekonomskom forumu u ruskom gradu Vladivostoku, gdje se sastao sa Putinom i zahvalio Rusiji što je „čvrsto podržavala Kinu u vezi sa pitanjem Tajvana“, javila je kineska državna novinska agencija Sinhua.

Čien-ju Ši, stručnjak za centralnu Aziju na Institutu za istraživanje nacionalne odbrane i bezbjednosti na Tajvanu, ocjenjuje za DW da će tenzije sa Zapadom ojačati saradnju između Rusije i Kine, čak i dok Peking pokušava da prodre u tradicionalnu rusku sferu uticaja u Centralnoj Aziji. „Za sada će ih okolnosti natjerati da se drže zajedno i rade protiv zajedničkog neprijatelja“, rekao je on.

Niva Jau, viši istraživač Akademije OEBS-a, istraživačkog centra za spoljnu politiku u Kirgistanu, ukazuje je da rusko-kineski savez počiva na zajedničkom cilju stvaranja alternative globalnom poretku predvođenom Zapadom. Međutim, ona vjeruje da postoje granice usklađivanja interesa Moskve i Pekinga, jer Rusija nastoji da ponovo stvori svoju sferu uticaja u Aziji.

„Ono što Kina ne shvata jeste da cilj Rusije nije da sruši Zapad, već da obnovi Sovjetski Savez“, kaže Jau. „Kina će dobiti signal da se probudi ako se stvari budu razvijale u tom pravcu“, rekla je ona, dodajući da Kina u budućnosti treba da bude u stanju da brzo prilagodi svoj odnos sa Rusijom u skladu s promjenama geopolitičkog pejzaža.

Zašto je centralna Azija važna?

I Kina i Rusija nastoje da povećaju svoj uticaj u zemljama centralne Azije, poput Kazahstana i Uzbekistana. Za Kinu je taj region važan čvor u globalnom infrastrukturnom projektu „Pojas i put“. Moskva pokušava da zadrži svoju ulogu primarnog strateškog i ekonomskog partnera u regionu, koji je nekada bio dio Sovjetskog Saveza.

Međutim, centralnoazijske države traže nove partnere u arapskom svijetu i južnoj Aziji, jer ne žele da budu previše zavisne ni od Kine ni od Rusije usred tenzija oko Ukrajine i Tajvana, smatra Jau. „Ruski rat u Ukrajini je zaista uznemirio centralnu Aziju“, dodala je ona i istakla da i Rusija i Kina žele da se postaraju da se zemlje centralne Azije ne zbliže s novim partnerima. „Mislim da će ovaj Samit biti platforma za sve zemlje da izraze svoje interese i da kažu šta su spremne da urade.“

Kazahstan je važan partner Kine u centralnoj Aziji, jer je izvor minerala, metala i energetskih resursa, a istovremeno služi i kao važno transportno i tranzitno čvorište između Evrope i Kine. Politički analitičar Bredli Džardin, saradnik u Vilson centru, vašingtonskom trustu mozgova, smatra da je Sijevo putovanje simbolično:

„Kazahstan je mjesto gdje je 2013. on i najavio inicijativu ’Pojas i put’, koja je važan element njegovog spoljnopolitičkog nasleđa, jer je pokazala sve značajniju poziciju Kine na sjvetskoj sceni“, rekao je Džardin. 

Međutim, politički pejzaž u Kazahstanu je nestabilan nakon velikih protesta u januaru zbog cijena energije u kojima je poginulo više od 200 ljudi. Rusija se umiješala na zahtjev predsjednika Kasim-Žomarta Tokajeva, a na osnovu ugovora o kolektivnoj bezbjednosti koji je potpisalo nekoliko bivših sovjetskih država i Rusija.

Kina je takođe ponudila podršku tokom nereda, podsjeća istraživačica Niva Jau, ali je ta ponuda ostala bez odgovora. To je Peking ostavilo „veoma zabrinutim“ i sa pitanjem kakva je politika predsjednika Tokajeva prema Kini. „To čini Kazahstan veoma važnom zemljom za Kinu, s obzirom na globalno okruženje i bilateralne odnose“, ocjenjuje Jau.

Očekuje se da će se Si i Tokajev takođe fokusirati na jačanje ekonomske saradnje tokom ovonedeljnih razgovora. Kina je dugo aktivna u ekonomskom razvoju Kazahstana i očekuje se da će ulaganja u nenaftnu i gasnu industriju biti visoko na dnevnom redu.

Ujguri i Kazahstan

Potencijalno osetljiva tema biće pitanje kineskog obračuna s ujgurskom muslimanskom manjinom u kineskom regionu Sinđan. U Kazahstanu, uz granicu sa Sinđanom, živi veliki broj Ujgura.

„Za Kinu je centralna Azija region koji zahtjeva stalnu pažnju, tako da podrška neće biti data zajednici ujgurske dijaspore. Kazahstan to izuzetno dobro zna i oni nisu voljni da prave javne ustupke. Vlada Kazahstana ispod žita pomaže mnogim etničkim Kazasima koji dolaze iz Kine“, kaže Jau. „Jedna stvar koja će biti na Sijevom dnevnom redu jeste da natjera Kazahstan da ponovo potvrdi kako podržava Kinu kada je u pitanju Sinđan. Ali, pitam se dokle će kazahstanski predsjednik ići, pošto je on patriotska osoba i podržava etničko jedinstvo Kazaha.“