Poražavajući podaci: Više od milijardu obroka dnevno se baci u svijetu dok milioni gladuju

Više od milijardu obroka baci se svaki dan širom svijeta, a gotovo 800 miliona ljudi gladuje, pokazao je novi izvještaj Ujedinjenih naroda.

Tokom 2022. godine u svijetu je bačeno 1,05 milijardi metričkih tona hrane, što znači da su oko petine hrane dostupne ljudima protraćila domaćinstva, restorani i drugi sektori usluživanja hrane i maloprodaje. Ovo su količine povrh 13% izgubljene hrane u svijetu na putu od farme do stola. Ukupno oko trećina ukupne hrane odlazi u otpad tokom procesa proizvodnje.

Ovi podaci posebno su upečatljivi u usporedbi sa podacima iz izvještaja da se oko trećina svjetskog stanovništva suočava s nedostatkom hrane, a 783 miliona gladuje.

Zapanjujući statistički podaci, objavljeni u srijedu u Izvještaju Programa UN-a za okoliš (UNEP) Indeks rasipanja hrane za 2024., postavljaju pitanja o sposobnosti svijeta da distribuira hranu koju proizvodi i naglašavaju ulogu rasipanja hrane kao pokretača klimatskih promjena, prema direktoru UNEP-a Inger Andersen.

“Rasipanje hrane je globalna tragedija. Milioni će danas gladovati dok se hrana rasipa diljem svijeta,” rekla je Andersen. “Ne samo da je to veliki razvojni problem, već utjecaji takvog nepotrebnog otpada uzrokuju znatne troškove za klimu i prirodu”.

U izvještaju je napravljena razlika između “gubitka” hrane – hrane odbačene rano u opskrbnom lancu, na primjer povrća koje trune na poljima i mesa koje se pokvari ako nije u hladnjaku – i “otpadaka” hrane, to jest hrane koju bacaju kućanstva, restorani i trgovine.

Domaćinstva su bacila 631 miliona metričkih tona hrane u 2022. — 60% od ukupnog broja — dok je sektor usluživanja hrane činio 28% otpada, a maloprodaja 12%.

Prosječna osoba baci 79 kilograma hrane svake godine, što znači da se u domaćinstvima svaki dan baci najmanje jedna milijarda obroka jestive hrane, pokazao je izvještaj.

Ističe se da su čak i ove procjene konzervativne. Iako se prikupljanje podataka poboljšalo – s brojem podatkovnih tačaka na nivou domaćinstava koji se gotovo udvostručio od UN-ovog izvještaja o rasipanju hrane iz 2021. – izvještaj je kritikovao zemlje zbog nepostojanog praćenja.

Samo je 21 zemlja uključila gubitak i rasipanje hrane u svoje nacionalne klimatske planove, navodi se, uprkos činjenici da stvara 8% do 10% globalnih emisija koje zagrijavaju planet.

Proizvodnja hrane zahtijeva velike resurse, zahtijeva ogromne količine zemlje i vode, a prehrambeni sistemi odgovorni su za oko trećinu globalnih emisija koje zagrijavaju planet.

Velika većina otpada od hrane odlazi na odlagalište, pri čemu se pri razgradnji stvara metan. Snažan staklenički plin, metan ima oko 80 puta veću moć zagrijavanja od ugljičnog dioksida tokom prvih 20 godina.

Rasipanje hrane ne samo da potiče klimatske promjene, već ih one mogu i pogoršati, navodi se u izvještaju. Utvrđeno je da toplije zemlje bacaju više hrane nego hladnije, budući da više temperature otežavaju skladištenje i transport hrane prije nego što se pokvari.

U izvještaju se također navodi da bacanje hrane nije samo fenomen “bogatog svijeta”. Količina bačene hrane u zemljama s visokim i srednjim dohotkom razlikovala se za samo 7 kilograma po osobi svake godine.