Naučnici razvijaju sorte pirinča otporne na klimu

Naučnici vjeruju da će otpornije nove vrste pirinča pomoći zemljama koje se bore sa tajfunima i poplavama

24.04.2023. 22:18
  • Podijeli:

Iako će ove najavljene padavine sigurno dobro uticati na poljoprivredu u našem regionu, klima se generalno jeste promijenila. Zbog novih vremenskih uslova, širom svijeta traže načine kako da se prilagode. Naučnici sa međunarodnog instituta za istraživanje pirinča razvijaju sorte pirinča otporne na klimu.

Oni se nadaju da će obuzdati efekte klimatskih promjena na poljoprivredu i to posebno u zemljama koje proizvode pirinač kao što su Filipini, drugi najveći uvoznik pirinča u svijetu, pored Kine.

"Važne su poboljšane sorte, koje su tolerantnije na klimatske aspekte i koje su bolje u pogledu upotrebe vode ili hranljivih materija. I to je ono što možemo nazvati klimatski otpornim ili klimatski pametnim sortama", pojašnjava Šalbah Dižit, naučnik i odgajivač.

Rastuće temperature ponekad dovode do smanjenja prinosa. Dnevna temperatura dovodi do pojačanih suša, ali i pojačanih poplava. Kada nivo morske vode poraste, priobalna područja bivaju poplavljena slanom vodom, a povećan salinitet je još jedan problem.

Vrsta otporna na sušu nosi gene koji omogućavaju usijevima pirinča da prežive nedjeljama duže od običnih usjeva i nastavljaju da rastu uz vrlo minimalnu količinu vode. Nova sorta je puštena u promet i već je farmeri sade u Indiji, Filipinima i Nepalu.

"Uzgajivači će identifikovati roditelja primaoca i roditelja donatora. Dakle,roditelj donor je onaj koji daje osobinu,  recimo otporan na sušu, tolerantan na potapanje, a roditelj primalac je onaj koji prima osobinu da bi bio još kvalitetniji. Tako, na primjer, ovaj roditelj primalac je veoma prinosan, rano sazrijeva i dobrog je kvaliteta za ishranu. Morate da unesete te osobine, otpornosti na sušu, tolerancije na potapanje ili hladnoću", kaže Rulih Mendoza, sa Međunarodnog istraživačkog instituta za prirnač.

Naučnici vjeruju da će otpornije nove vrste pirinča pomoći zemljama koje se bore sa tajfunima i poplavama.

Postavlja se pitanje da li bi i u našem regionu trebalo da se pronađu jače vrste pšenice i kukuruza na koje mnogo utiču padavine, temperatura ali i broj sunčanih sati.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()