Manjak snijega na Alpama prijeti zimskoj sezoni

Mnogi su se pitali hoće li se sljedeći vikend održati Svjetski kup u skijanju, budući da su uobičajene snježne staze bile samo blato i trava.

Čak i na 2000 m (6500 stopa), temperatura je bila iznad nule.

Na kraju je poznata staza Chuenisbärgli odobrena za korištenje za velike slalomske događaje.

Bila je potrebna pomoć armije snježnih topova, kao i lagani pad temperature na vrhu staze. Ali kada najbolji svjetski muški skijaši projure kroz cilj, bit će na umjetnom snijegu, piše BBC.

Preko Alpa, neuobičajeno toplo i vlažno vrijeme stvarno je omelo početak skijaške sezone.

Riječ za to ovdje je Schneemangel ili nedostatak snijega. Postoji izraz i kada ima snijega u izobilju - das weisse Gold - bijelo zlato. To je odraz toga koliko alpskih zajednica za život ovisi o zimskim sportovima.

Ovog januara moraju ponovno razmisliti.

U Austriji je ljetovališta oko Salzburga zadnji put padala prije mjesec dana. U Chamonixu u Francuskoj topovi za snijeg ne rade jer nedostaje vode za njihovo gorivo.

U Švajcarskoj su neka odmarališta čak otvorila svoje ljetne biciklističke staze umjesto da pokušaju ponuditi zimske sportove. Drugi su jednostavno zatvorili svoje žičare na neodređeno vrijeme.

Klimatski stručnjaci sugerišu da nas ovakvo januarsko vrijeme ne bi trebalo iznenaditi. Globalno zatopljenje, dugo su upozoravali, uzrokovaće toplije i vlažnije zime. Ali kao i sa smanjenjem alpskih ledenjaka, čini se da se brzina kojom skijališta postaju neodrživa ubrzava.

Prije samo nekoliko godina, švajcarska su odmarališta upozorena da će skijanje ispod 1000 m s vremenom postati nemoguće kako globalna temperatura raste. Ali ove sedmice, odmaralište Splügen, na 1.500 m koje se smatra "sigurnim za snijeg", zatvoreno je do daljnjeg.

Hacher Bernet, direktor Splügenovih žičara, slikovito je pokazao švajcarskim novinarima zašto je donio tako tešku odluku.

Podigao je grumen snijega s padine i ispružio ga: ne pahuljasti bijeli prah, već grumen bljuzgavice koja je kapala.

"Stvarno je premokro, kao u proljeće. Za skijanje, snijeg se mora držati zajedno - jednostavno ima previše vode u ovome, to je nemoguće."

Najviša odmarališta za sada ostaju otvorena, ali uz pomoć sve više snježnih topova koji pumpaju umjetni snijeg.

To troši ogromne količine vode, što nije idealno kada je Švajcarska pažljivo čuvala vodu ove zime kako bi mogla proizvesti dovoljno hidroenergije da nadomjesti nestašice plina uzrokovane ratom u Ukrajini.

Dugoročno, nova studija Sveučilišta u Baselu upozorava da će se viša odmarališta morati sve više oslanjati na umjetni snijeg kako bi preživjela, povećavajući svoju potrošnju vode do 80%. To bi moglo izazvati sukob između industrije zimskih sportova i lokalnih zajednica, čija energija dolazi iz hidroelektrana.

Studija takođe predviđa veliki porast cijene skijanja, jer se odmarališta prebacuju na sve skuplje i umjetne načine očuvanja svojih staza. Strahuje se da će do kraja vijeka skijanje, ako još uopšte bude sport, biti ograničeno na vrlo bogate.

Kao rezultat toga, tjeskoba raste širom Alpa. Nakon dvije godine smanjenih prihoda zbog pandemije, zimska odmarališta računaju na povratak u normalu.

U februaru i martu škole u Evropi odlaze zbog zimskog "skijaškog vikenda". Desetine hiljada porodica uputiće se u planine očekujući skijanje. Snijeg mora doći, uskoro.

No, za sada, vremenska prognoza ostaje topla, a tlo prekriveno bljuzgom umjesto snijegom.