Hrvatska privreda ne bi preživjela bez stranih radnika

U Hrvatskoj se procjenjuje da će ove godine biti izdato između 160 i 180 hiljada radnih dozvola strancima, jer potražnja za radnom snagom iz drugih zemalja je velika i bez njih hrvatska privreda ne bi preživjela, rečeno je danas na okruglom stolu Hrvatske privredne komore.

“Prošle godine izdato je 124.000 radnih dozvola što je gotovo 51,5 posto više u odnosu na 2021. godinu”, rekao je predsjednik Hrvatske privredne komore Zagreb Josip Zaher.

Dodao je da su dozvole za boravak i rad izdate u najvećem broju u građevinarstvu i turizmu, a sve više i u logistici, skladištenju i trgovini.

Zaher kaže da su najbolji domaći radnici, jer su edukovani, govore hrvatski jezik i poznaje okruženje u kojem rade i da poslodavci žele da ih sačuvaju.

“Plate mogu poslužiti kao rješenje, ali do nekih prihvatljivih nivoa i mogućnosti”, rekao je

Kaže i da se u obzir mora uzeti niz faktora poput proizvodnosti, volumena i ekonomičnosti, a najzad i cijene usluga i proizvoda.

Portparol Kamgrada Dragutin Kamenski, ističe da zapošljavanje stranih radnika značajno povećava troškove poslovanja i da je jezička barijera veliki problem. Upozorava da će još veći izazov biti zapošljavanje stranaca kao tehničkog kadra, jer za zadovoljenje regulative i polaganje stručnih ispita treba i do tri godine.

Državni sekretar u Ministarstvu rada Ivan Vidiš kaže da je cilj dopuna zakona o strancima povećanje udela kvalitetne i kvalifikovane radne snage, ali i dodatnog administrativnog rasterećenja.

Rekao je i da raste potražnja za stranim radnicima, ali i da Hrvatska postaje sve zanimljivija zbog sve konkurentnijih plata.

“Prosječna neto plata u Hrvatskoj od 1095 evra sve je veći mamac stranim radnicima”, rekao je Vidiš, prenijela je Hina.

Željko Katić iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske kazao je da što se porijekla stranih radnika tiče i dalje ih je 60 odsto iz susjednih zemalja, ali se posljednjih godinu-dvije pojavio i Nepal.