Ured za reviziju FBiH dokumentuje, a tužilaštva nijemo promatraju

Malo toga što Ured za reviziju Federacije BiH traži od javnih poduzeća u toku revizije bude implementirano. Uglavnom su negativne ocjene iz godine u godinu za iste javne ustanove, a ništa se ne čini kako bi se to promijenilo.

I dok Ured za reviziju institucija FBiH bilježi brojne nepravilnosti u radu javnih poduzeća, tužilaštva uglavnom donose odluke o neprovođenju istraga. Krajem septembra pomenuti Ured objavio je izvještaje o provedenoj financijskoj reviziji poslovanja javnih poduzeća u 2021. godini.

Planirane su 103 revizije javnih poduzeća u ovoj godini, ali realizirane su 102 jer je Ured za reviziju bio spriječen od uprave Naftnih terminala Federacije BiH d.o.o. Ploče da izvrši financijsku reviziju u ovom poduzeću.

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da Vlada FBiH nije učinila ništa da omogući reviziju u firmi čiji je vlasnik, iako su iz Vlade FBiH za UNU ranije rekli da će to učiniti i da će revizija biti omogućena.

Dakle, službene osobe su ometane u vršenju svojih zakonom propisanih dužnosti i zbog toga niko nije odgovarao.

Negativne ocjene za 16 poduzeća

Federalni revizori izrekli su negativne ocjene za 16 institucija i javnih poduzeća. Za četiri revidirane institucije – KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo, JP Šumsko privredno društvo ZDK d.o.o. Zavidovići, Binas d.d. Bugojno i JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“ d.o.o. Živinice, negativno mišljenje je izrečeno i za financijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima.

KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo, JP Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar d.o.o. Mostar, “Energoinvest” d.d. Sarajevo, Opština Kladanj, Opština Bosansko Grahovo, Opština Tomislavgrad, JU Kantonalna bolnica Zenica, Služba za zapošljavanje USK i Tehnički remontni zavod Hadžići d.d, dobili su negativno mišljenje za financijske izvještaje, a mišljenje s rezervom za usklađenost sa zakonima.

JP ŠGD “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. Mostar, JP “Šume TK” d.d. Kladanj i JP “Komunalno” d.o.o. Livno, negativno mišljenje za usklađenost sa zakonima, a mišljenje s rezervom za financijske izvještaje.

Predsjedavajući Odbora za reviziju Parlamenta FBiH Aner Žuljević za portal UNA kaže kako je u izvještajima Ureda za reviziju primjetno da se u velikom broju izvještaja navodi konstatacija da se javni novac građana troši bez jasno utvrđenih kriterija, netransparentno i da se ne vodi kontrola o efektima utrošenog novca.

“To je dominantna konstatacija Ureda za reviziju kroz sve institucije javne koje su oni revidirali i to predstavlja objektivan problem jer se radi o pet milijardi maraka javnog novca. Dakle, radi se o ogromnom novcu koji svake godine se isporuči na različite načine kroz resore, a da Ured utvrdi da prethodno nije bilo kriterija, da se to nije adekvatno vrednovalo i da nema uopće efekata utroška novca. Ono što su također rekli jeste da dosta korisnika javnog novca ne izvrši adekvatno pravdanje i kada ne izvrši, resorno ministarstvo ne zatraži povrat tog novca, tako da se radi o jednoj neodgovornosti s raspolaganjem javnim novcem koji je praktično novac građana. Nijedan političar ne može imati pravo da donese odluku da neko ne vrati novac koji nije koristio”, ističe za portal UNA Žuljević.

On pojašnjava kako se u izvještajima Ureda za reviziju navodi da se u pojedinim ministarstvima ogroman novac isplaćuje komisijama koje su formirane od uposlenika.

“Čak imate jedno ministarstvo koje za plate odvaja 1,2 miliona maraka, a 650.000 KM odvaja za komisije u tom ministarstvu, za rad koji je u opisu poslova. Praktično radi se o tome da je neko plaćen platom za rad u radnom vremenu, a onda ga se još i kroz komisiju plaća da radi taj posao. Tako da se može konstatovati da Federacija ima novca na raspolaganju, da se taj novac neadekvatno troši, da njegovi efekti u smislu implementacije nisu odgovarajući s aspekta očekivanja i problema građana koje oni imaju i da odgovorno i transparentno upravljanje novcem može značajno poboljšati kvalitet života građana kroz federalni budžet. Da bismo to imali potrebna nam je uloga trećeg stuba vlasti, a to je tužilaštvo koje nijemo promatra revizorske izvještaje koji u drugim državama predstavljaju osnovu za pokretanje postupaka protiv neodgovornih pojedinaca kako se iste stvari ne bi ponavljale iz godine u godinu”, ističe Žuljević.

Nepravilnosti se stalno ponavljaju

Ured za reviziju Federacije BiH je federalnim institucijama, koje su bile predmet saslušanja, dao 178 revizorskih preporuka za otklanjanje uočenih nepravilnosti, od kojih je preko 60 posto ponovljeno iz prethodnih godina.

“Nažalost, tužilaštva ne koriste institut revizije koji je besplatan za tužilaštvo. Pripremi izvještaje, prikupe dokaze,  relevantno sve sagleda, stručno objasni i na kraju zaključi. Tako da u tužilaštvu to sve mogu koristiti kao dokazni materijal, objašnjava Žuljević.

Ističe da svi negativni izvještaji od Ureda za reviziju budu dostavljeni tužilaštvu, a za prethodnu godinu njih je 16.

Politička korupcija

Žuljević nam priča kako su delegati i poslanici u Parlamentu Federacije BiH imali sastanke s tužilaštvom i Uredom za reviziju.

“Mi smo dobivali od tužilaštva informacije da oni imaju problem s čitanjem tih izvještaja, jer nemaju adekvatne ekonomske vještake koji mogu adekvatno izanalizirati revizorski izvještaj. Prevedeno, oni su rekli da eventualno do 10.000 mogu dobro sabirati. Znači da ako ukradete do 10.000 KM završit ćete u zatvoru, a ako ukradete preko milion s našim tužilaštvom nećete završiti u zatvoru jer oni nemaju ekonomskih vještaka koji znaju sabirati i pripremiti optužnicu za preko milion maraka. To  su otprilike bila neka obrazloženja na pitanja zašto se ništa ne poduzima”, kaže Žuljević za UNU.