UNA je istražila prednosti i mane pomjeranje granice za ulazak u sistem PDV-a

Ukoliko Parlamentarna skupština BiH usvoji  zakonske prijedloge koje će privrednicima omogućiti da u PDV sistem uđu ako i je dobit veća od 100.000 KM, efekte će osjetiti poslodavci i budžeti, a radnici tek u rijetkim slučajevima.

Iako su ovi zakonski prijedlozi bili na dnevnom redu prošle sjednice Predstavničkog doma BiH da se razmatraju po hitnom postupku, oni su skinuti s dnevnog reda jer su poslanici izglasali skraćeni postupak, te će se o ovome raspravljati na nekoj od narednih sjednica.

Ovo je stav stručnjaka koji upozoravaju da će radnici benefite osjetiti samo ukoliko poslodavci odluče da to dijelom prenesu i na njih.

Igor Gavran, ekonomski stručnjak za portal UNA ističe da je usvajanje ovih prijedloga još uvijek neizvjesno s obzirom na to kako parlament u BiH funkcioniše.

“Često se desi sa Dom naroda BiH odbije i ono što  se u Predstavničkom domu usvoji ((kao npr. pokušaji privremene suspenzije naplate akciza i niže stope PDV-), tako da je za mene usvajanje ovih prijedloga još uvijek jako neizvjesno, pogotovo u izvornom obliku. Ako, ipak, oba prijedloga budu usvojena uskoro, njihove efekte će prije svega osjetiti poslodavci i budžeti, a radnici tek u rijetkim slučajevima gdje poslodavci svoje benefite odluče dijelom prenijeti i na njih (ali to se uglavnom ne dešava već je tek rijetki izuzetak)”, objašnjava Gavran. 
 

Rizik za budžete  što oni koji izađu iz sistema lakše mogu izbjegavati poreske obaveze

On ističe da bi efekat na budžete trebao biti negativan ali kratkoročno, u smislu odgode priliva prihoda u onom mjesecu kada se pomjeri rok prijave i naplate na kraj mjeseca i također nešto dužeg trajanja negativan efekat od manjeg priliva po osnovu izlaska iz sistema velikog broja obveznika s prometom između 50.000 KM i 100.000 KM.

Takođe, naglašava da dodatno rizik za budžete je što oni koji izađu iz sistema mnogo lakše mogu izbjegavati poreske obaveze nego sto mogu danas kao PDV obveznici jer će biti manje izloženi kontrolama i praćenju poslovanja.

“Neki poslodavci koji izađu iz sistema, takođe ,će imati negativne efekte jer bi ih dobavljači i kupci koji su dio sistema mogli početi izbjegavati i prekidati saradnju jer je svakom PDV obvezniku interes da posluje s drugim PDV obveznikom. Iskreno smatram da je prijedlog pomjeranja roka prijave i naplate definitivno dobar i koristan i dugoročno nikome neće štetiti a koristiće svim obveznicima. On ne bi smio biti sporan i nadam se da će biti prihvaćen i sto prije primijenjen. Prijedlog pomjeranja praga je s druge strane mnogo kontroverzniji jer polazi od pogrešne pretpostavke da je neka vrsta kazne biti PDV obveznik i da ovaj sistem nema nikakvog prednosti za privrednike što nije istina.

Pogotovo ako se usvoji prvi prijedlog i pomjeri rok obračuna i naplate onda se uklanja jedan od negativnih aspekata sistema koji danas predstavlja opterećenje. Mislim da se previše površno zahtjeva udvostručenje praga bez analize šta to u stvari znači, koje efekte donosi kome i koliki je uopšte broj subjekata i kakvog karaktera u pitanju. Sistem PDV je uz sve manjkavosti najuređeniji koji imamo i ne mislim da je dobro jednim potezom drastično mijenjati broj obveznika bez dobrovoljne analize i jasnih argumenata.”, isitče Gavran.

Dodaje da pomjeranje ovog praga ne znaci da “se PDV plaća iznad 100.000 KM” nego samo da oni subjekti koji imaju godišnji promet iznad 100.000 KM ostaju obveznici i tada moraju obračunati PDV na sav promet neovisno o iznosu.

“Oni ispod tog praga opet ne moraju bez obzira na iznos. Tako da bih izbjegao ovu rečenicu da se plaća iznad 100.000 KM jer može navesti na pogrešan zaključak”, objasnio je Gavran.