Sporost sudova u BiH ugrožava pravdu

Put do pravde, pred sudovima BiH često predstavlja višegodišnju agoniju. Pored toga što se tek poneki slučaj korupcije procesuira, poseban problem je sporost u rješavanju predmeta.

Odgađanje ročišta i dugotrajni procesi bez epiloga u BiH su svakodnevnica. 

Samo jedan u nizu primjera tromosti pravosudnog sistema, je slučaj Delimustafić i drugi, koji se vodi pred sarajevskim kantonalnim sudom. 

Optužnica zbog organizovanog kriminala i korupcije, podignuta je prije pet godina, a do danas nije održano ni jedno ročište.

Sporost sudskih procesa, osim što baca sumnju na pravedno suđenje i efikasnost pravosuđa, crpi i ogromna budžetska sredstva.

„Najbolji primjer za to jeste predmet Alije Delimustafića i ostalih, gdje smo mi upravo objavili analizu, i iz Suda su nam otvoreno dali podatke da su oni za taj postupak, koji još uvijek nije počeo, za samo 17 ili 18 odgodjenih ročišta potrošili skoro pola miliona KM",  pojasnio je direktor BIRN-a BiH Denis Džidić. Opravdanje za zagušenost pravosudnog sistema, što je uzrokovalo i velike novčane gubitke u prethodnom periodu, struka nalazi u vremenu pandemije koronavirusa.

„Prije svega, moram se vratiti na period korone gdje su određeni postupci potpuno paralizirani bili, dakle nisu se vodili određeni postupci i ta sudjenja su došla sada u fazu da se nastavljaju. U međuvremenu je došlo do reprodukcije novih krivičnih dijela, novih predmeta koji takodje čekaju svoje ishode i to na neki nacin guši pravosudni sistem u BiH i mi za to moramo naci rješenje",  navodi advokat Mirsad Crnovšanin.

Kako bi bh. pravosuđe bilo efikasnije, struka savjetuje da je potrebno slijediti svijetli primjer evropskih zemalja, naročito u pogledu digitalizacije dokaznog materijala.

 „Imamo neke predmete gdje imate optužnicu koja je napisana na preko 3, 3 i po hiljade stranica, imamo preko 500 svjedoka, veliki broj vještačenja, preko 50 do 100 hiljada stranica dokaznog materijala. Pred nadležnim sudovima u Njemačkoj kada povlačimo paralelu, imamo situaciju da se sudovi više ne bave papirologijom nego je sve u digitalnom formatu. Puno je lakša pretražnja, puno je lakše analiziranje dokumentacije",  pojašnjava Crnovšanin. 

A kako stvari stoje, i digitalizacija dokaznog materijala, u BiH umjesto da olakša, dodatno bi zakomplikovala stvari. 

Do tada, domaće pravosuđe ostaće vijerno papiru, koji će, kako to obično bude, da skuplja prašinu u ladicama kojekakvih sudskih prostorija.