Samit lidera EU i zapadnog Balkana u decembru u jednoj od zemalja regiona

Novi samit lidera EU i zapadnog Balkana biće održan početkom decembra, prvi put u jednoj od zemalja regiona, saznaje RTS u diplomatskim izvorima u Briselu.

Taj sastanak bi trebalo da pruži novi, snažni signal posvećenosti EU zapadnom Balkanu, uz poruku zemljama regiona da iskoriste novonastali politički ambijent u Evropi, kako bi unaprijedili proces pristupanja i rješavanja otvorenih pitanja u regionu, navode izvori.

Iako konsultacije još traju, u evropskim diplomatskim krugovima ocjenjuju da Srbija nema izgleda da bude domaćin ovog sastanka na najvišem nivou, prije svega zbog neusklađenosti Beograda sa spoljnom politikom EU prema ratu u Ukrajini.

"Stavovi i retorika Srbije o sankcijama prema Rusiji i ratu u Ukrajini za mnoge zemlje članice su neprihvatljivi", navode evropske diplomate i ocjenjuju da će samit "najvjerovatnije biti održan u Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji".

U Briselu ocjenjuju da je rat u Ukrajini ojačao svijest u Evropi o važnosti politike proširenja za stabilnost kontinenta, o čemu govori i demonstrirana spremnost da se ubrzano napreduje u razgovorima sa Ukrajinom i drugim zemljama koje donedavno uopšte nisu bile dio procesa.

"Važno je da zemlje Zapadnog Balkana ne ostanu po strani i tako propuste momentum za brži napredak", navode diplomatski izvori i ocjenjuju da će se u narednim mjesecima tražiti načini za konkretne pomake u pitanjima kao što su početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom, konkretniji napredak u dijalogu Beograda i Prištine, status kandidata za BiH i prištinski zahtjev za viznu liberalizaciju.

Prije samita u decembru, 6. oktobra će u Pragu biti održan samit takozvane Evropske političke zajednice, na inicijativu francuskog predsjednika Makrona i predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela.

Taj novi format bi trebalo da za istim stolom okupi članice EU i one zemlje koji nemaju, ili ne žele perspektivu članstva, pružajući platformu za redovnu debatu o pitanjima od zajedničkog interesa za cio kontinent, od bezbjednosti i energetike, do klimatskih promjena i povezanosti.

Uz pozive zemljama zapadnog Balkana znajemo, predsjednik Evropskog savjeta Mišel i češki premijer Vijala na samit su pozvali i Veliku Britaniju, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju, Tursku, Azerbejdžan i Izrael.