“Mali šengen” opet na čekanju

Inicijativa “Otvoreni Balkan” nikako da zaživi na tlu Bosne i Hercegovine. Jednostavno ne postoji politička volja da se uđe u ovaj projekt koji je, kako ističe većina ekonomskih stručnjaka, veoma bitan za ekonomski rast Bosne i Hercegovine.

Međutim, inicijativa je po ko zna koji put odbijena u Vijeću ministara BiH. Jednostavno nije bilo “dovoljno ruku” da ona prođe i zaživi.

Inicijativa “Mali šengen” i dalje nedorečena

Igor Gavran, ekonomski analitičar smatra da je inicijativa “Mali šengen” i dalje nejasna i nedorečena, jer ne postoji neki referentni dokument koji definira sva prava i obaveze, kao i mogućnost napuštanja nakon eventualnog pristupanja.

“U deklarativnim istupima srbijanskog predsjednika koji je praktično osnivač i lider ovog projekta (Albanija i Makedonija su i ekonomski i u svakom drugom pogledu marginalne u odnosu na Srbiju) se čak govori o “ukidanju granica” sto je vrlo problematična ideja u takvom općenitom i nedefiniranom obliku jer jedna je stvar pojednostavljivanje carinskih procedura i kontrola privrednika i turista a sasvim druga nekontrolirano uklanjanje svih barijera što bi značilo i nesmetano kretanje kriminalaca i ilegalnih migranata (koji bi svi završili u BiH da se priključi jer bi bila najzapadnija). Sto se tiče ekonomskih koristi sasvim je izvjesno da bi najveće bile za Srbiju koja je ekonomski dominantna u regiji a nema nikakvih garancija da bi se necarinske i druge barijere koje Srbija nije ukinula ni u okviru CEFTA sada zaista uklonile i da bi izvoz iz BiH mogao biti lakši i jeftiniji”, kaže Gavran za UNU.

Dodaje da sve praktične koristi koje Otvoreni Balkan zaista nudi bez dileme su već predviđene u okviru CEFTA ili u okviru tzv. Berlinskog procesa i jedinstvenog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana.

“Dakle, nije potrebna nova inicijativa nego samo dosljedno ispunjavanje ranije preuzetih obaveza i to u cijeloj regiji, a ne samo pojedinim državama na koje je Otvoreni Balkan ograničen. Ukratko, nema jasnih ekonomskih prednosti u odnosu na punu realizaciju CEFTA i Jedinstvenog regionalnog tržišta a postoje rizici koji se ne mogu izbjeći bez ozbiljnog pregovaranja i kompleksnog međunarodnog sporazuma kakav trenutno ne postoji za  Otvoreni Balkan”, ističe Gavran.

Od inicijative “Otvoreni Balkan” samo pozitivne ekonomske posljedice

Njegov kolega Admir Čavalić drugačijeg je mišljenja i smatra da “Mali Šengen” ima samo pozitivne ekonomske posljedice za sve zemlje, uključujući i Bosnu i Hercegovinu  koja bi bila druga najveća ekonomija u ovoj inicijativi.

“Bitno je naglasiti da mi ignoriramo tu inicijativu što nije dobro, trebali bi im se pridružiti kao aktivniji partner, pa onda predstaviti naše uvjete i na bazi tih uvjeta pregovarati, mislim da je to dobar način, jer sve ostalo nas vodi ka izolaciji”, rekao je Čavalić za UNU.

Doći će do spajanja inicijative “Otvoreni Balkan i “Berlinski proces”

Draško Aćimović, ekonomski stručnjak za UNA portal  ističe da imamo dvije regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” i “Berlinski proces”, te da ono što je izuzetno dobro da je “Otvoreni Balkan” pokrenuo “Berlinski proces” nakon dugo godina stagnacije.

“Sad je došlo do jedne kompeticije koja je pozitivna, tako da 3. novembra, Berlinski proces treba biti potpisan. Biće potpisan ugovor i jako je pozitivno to što je uradio Otvoreni Balkan”, ističe Aćimović.

Smatra da je razlog što BiH oklijeva kada je u pitanju inicijativa “Otvoreni Balkan” to što se želi dati podrška ponovnoj aktivaciji Berlinskog procesa.

“To je nešto što je dobro za BiH i region, i moje mišljenje je da je Otvoreni Balkan dobar jer ga vode ljudi koji donose odluke, jer su tu premijeri i predsjednici koji mogu brzo odreagirati i moje mišljenje je da će se ta dva procesa, odnosno te dvije inicijative naći na sredini puta u neko dogledno vrijeme i da će se spojiti”, ističe Aćimović.

Opstrukcije iz Sarajeva

Saopćenjem za javnost oglasio se i Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koji je osudio opstrukcije koje, kako je rekao, dolaze iz političkih struktura u Federaciji BiH.

On je rekao da su ministri iz Federacije BiH na posljednjoj sjednici Vijeća ministara glasali protiv Informacije interesu i koristi pristupanja ovoj regionalnoj inicijativi.

“Političko Sarajevo, svojim odlukama i utjecajima kroz načine odlučivanja na nivou institucija BiH, samo sebe dovodi u poziciju izolacije. Ministri iz Federacije BiH, isključivo zbog političkih predrasuda, ne podržavaju napore institucija Republike Srpske i njenih predstavnika na nivou BiH da pristupimo inicijativi 'Otvoreni Balkan''', istakao je Košarac.

Prema njegovim riječima, od ključne važnosti za građane Republike Srpske i Federacije BiH je da BiH bude dijelom regionalne inicijative, čiji je cilj brže i jednostavnije povezivanje ljudi, brži protok roba, usluga i kapitala, međusobno priznavanje diploma, licenci, certifikata, te drugih elemenata značajnih za razvoj vanjskotrgovinskog prometa.

"Posljedice toga što nismo dio 'Otvorenog Balkana' osjete poslovne zajednice Republike Srpske i Federacije BiH. One će biti u neravnopravnom položaju kada je u pitanju protok roba, priznavanje licenci i slično'', dodao je on.

On je posebno izdvojio značaj Sporazuma o mehanizmima prehrambene sigurnosti na Zapadnom Balkanu, koji omogućava sprečavanje nedostatka osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržištima zemalja članica ''Otvorenog Balkana''.