Ko će kome na megdan 2. oktobra?

Već neko vrijeme se na svim frontovima vode pregovori oko imena mogućih kandidata za izbore.

Nakon što je CIK zvanično raspisala Opšte izbore u BiH i kako se približava 2.oktobar, ti pregovori su intenzivirani.

Tako je danas predsjednik SNSD Milorad Dodik poručio da će biti kandidat, ne pojasnivši za koju funkciju, iako se u javnosti ranije spekulisalo da je bliži kandidaturi za predsjednika RS.

Iz SNSD tvrde da imaju dovoljno dobrih kandidata i da će na vrijeme saopštiti njihova imena.

Opozicija pored Dodikove kandidature ima i drugih problema. Nikako da se dogovore oko zajedničkih imena, pa je sada već sasvim izvjesno da opozicija u Republici Srpskoj ide sa pojedinačnim kandidatima gdje će svako da se bori za svoje parče kolača.

Do sada su svoju kandidaturu objavili potpredsjednica PDP Jelena Trivić, koju je PDP predstavio kao kandidata za neku od inokosnih funkcija, najvjerovatnije za predsjednika RS.

Kandidat za predsjednika RS je i DNS-ov Radislav Jovičić, a za člana Predsjedništva BiH lider ove stranke Nenad Nešić. Ovo je na nedavno održanoj sjednici Predsjedništva ponovo potvrdio i predsjednik DNS, iako su se u medijima pojavile informacije da lider SDS Mirko Šarović, pokušava da se dogovori sa Nešićem oko zajedničkog izbornog nastupa.

UNA saznaje: Nešić i Jovičić kandidati u izbornoj trci

U petak zvanična potvrda

Šarović, prema saznanjima UNE, traži od Nešića da povuče kandidaturu. U vrhu SDS vjeruju da će doći do dogovora, iako nema potvrda da bi se to moglo i desiti, kao što još nema zvaničnih potvrda da bi kandidat ispred SDS za člana Predsjedništva BiH trebao biti Mirko Šarović, iako se o tome već uveliko razgovara unutar opozicije.

Nepoznanica je i SPS Gorana Selaka, koji se još uvijek nije oglašavao o kandidaturama za inokosne funkcije te još uvijek nije poznato hoće li podržati izbor SDS-a i PDP-a ili će se odlučiti za neko drugo ime.

Takođe, navode da SDS neće predložiti Nebojšu Vukanovića za neku od inokosnih funkcija je potvrdio i sam Vukanović koji je rekao da definitivno neće biti ni samostalni kandidat za člana Predsjedništva BiH, iako je ranije najavljivao da bi mogao izaći Dodiku na crtu.

"Mogu ići u duel samo sa Dodikom i Cvijanovićevom", poručio je

Kao razlog je naveo nove procedure koje za ovu kandidaturu iziskuju više novca i potpisa.

“Ranijih godina postojala su dva nivoa prijave, za nivo Narodne skupštine i predsjednika Republike Srpske, za koji je bilo neophodno 3.000 potpisa i 14.000 maraka, te nivo Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH, za koji je bilo potrebno 5.000 potpisa i 24.000 maraka. Sada je uveden treći nivo – prijava za Predsjedništvo BiH košta 50.000 maraka i neophodno je 10.000 potpisa, dok je prijava za Parlament BiH sada razdvojena i košta 25.000 maraka”, rekao je Vukanović.

Osoba koju su mnogi pokušali da vrate na megdan Miloradu Dodiku je počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić. On je to i rekao u svom nedavnom intervjuu za UNU.

“On zna moje mane, kao što ja znam njegove”

“Nema niti najmanje šanse da se ja aktivno vratim u politiku. Svoju odluku sam donio i kad jednom odluku donesem, ona jednostavno stoji. Te 2015. kad sam bio član Predsjedništva BiH donio sam životnu odluku da se povučem iz aktivnog bavljenja politikom i nemam namjeru da se vraćam na takav način, pogotovo ne u politički život. Bilo je pokušaja, sugestija da nekog mog stila nedostaje, međutim ja sam svoju odluku donio", izjavio je Ivanić ranije za UNU.

Dodik ipak tvituje o Ivaniću i mogućoj kandidaturi.

Dodik takođe navodi da je bilo pokušaja da se spriječi njegova kandidatura na predstojećim izborima.

„U Sarajevu stalno razgovaraju o sprečavanju moje kandidature i da bi to bio krah Republike Srpske”, rekao je Dodik.

Predsjednik CIK BiH Suad Arnautović je ranije izjavio da će CIK odbiti ovjeru učešća Dodika i lidera HDZ BiH Dragana Čovića na izborima, ako Christian Schmidt kaže da oni krše Dejton i Ustav.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH  nije se oglasio po tom pitanju jer je ova stranka, ali i druge hrvatske stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, insistirala na izmjenama Izbornog zakona BiH.

Danas je sjednica HNS-a na kojoj će, najvjerojatnije, biti donesena odluka o daljim potezima hrvatskih stranaka.

I trka za potpredsjednika RS ove godine bi mogla biti interesantna. Ivan Begić, bivši odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka, objavio je na svom Fejsbuk profilu da će se kandidovati za izbore sa tendencijom da bude potpredsjednik, ukoliko skupi još 2.998 potpisa.

Na to mjesto pretenduje i bivši načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković, koji je objavio da će se kandidovati za predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske.

Federacija BiH još uvijek samo “šuška” o mogućim kandidatima na izborima

Željko Komšić najavio je kandidaturu, Izetbegović nagovještava, a “Trojka” još dogovara.

Opšti izbori u BiH raspisani su prošle sedmice, a u Federaciji BiH, izuzev, Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH još ni jedna stranka nije objavila imena kandidata za pozicije na ovogodišnjim izborima koji će se desiti 2. oktobra.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte (DF) juče je najavio  trku za četvrti mandat u Predsjedništvu BiH.

“Hoću, biću kandidat, moram. Moram ići dalje, ne mogu stati. Šta bih uradio kada bih stao i rekao ne mogu dalje? Ili si gore ili dole u toj političkoj borbi. Moraš se boriti za ideju”, izjavio je Komšić gostujući na jednoj lokalnoj televiziji.

Najavio je da će biti kandidat svoje stranke, Demokratska fronta (DF), a za sada ne zna hoće li uz njega biti još neka veća stranka.

“Vidjećemo hoće li još neko biti tu zajedno s nama, razgovaramo. Ne vjerujem da će biti neka jača stranka, ali još uvijek razgovaramo”, rekao je Komšić.

Izetbegović: Konaković nema hrabrosti  da uđe u trku 

Bakir Izetbegović, lider SDA ranije je  nagovijestio da bi se na Izborima 2022. godine mogao kandidovati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Govorio je i o potencijalnim rivalima, te izjavio da sumnja da će Elmedin Konaković, lider Naroda i Pravde ući u tu trku.

“Mislim da on više nikad u životu neće nešto raditi što je pravi rizik, dakle nikada neće ući u cipele premijera koji ima težak zadatak, bilo šta što može politički ‘slomiti’ kičmu čovjeku, a ovo je opasna stvar. Vjerovatno će on pričati o tome, a na kraju će se kandidovati za parlament gdje je to ziher”, kazao je ranije Izetbegović.

Međutim, SDA još nije zvanično saopštila kandidature za Opšte izbore 2022. godine.

“Trojka” još pregovara

Mnogo se u Federaciji zadnjih dana polemisalo o tome hoće li “Trojka” oko koje su okupljeni Narod i Pravda, Naša stranka i SDPBiH imati zajedničkog kandidata.

Pominjalo se ime Denisa Bećirovića iz SDP-a BiH, delegata u Domu naroda BiH koji je na prošlim Opštim izborima u BiH osvojio visok broj glasova.

Pominje se zadnjih dana i ime Nermina Nikšića, lidera SDP-a BiH, a ranije, prethodnih mjeseci, pominjalo se i ime Denisa Zvizdića, člana Kolegija Predstavničkog doma BiH i nekadašnjeg visokog funkcionera SDA.

Nermin Nikšić, lider SDP-a BiH prošle sedmice je novinarima potvrdio da trojka (SDP, NIP, Naša stranka) još uvijek nije donijela konačnu odluku o zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva BiH. 

"To nije pitanje samo trojke već i ostalih naših partnera u BiH. Želja nam je da ostvarimo što bolji izborni rezultat, da pobijedimo u oktobru i konačno napravimo jednu vlast u BiH na osnovu programa, a ne na osnovu raspodjele fotelja", kazao je Nikšić u izjavi medijima. 

Predsjednik Naroda i Pravde (NIP) Elmedin Konaković ranije je rekao da su stranke “Trojke” u završnoj fazi dogovora hoće li na predstojećim izborima nastupiti s jednim kandidatom za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine te je polovinom aprila najavio da će biti poznat kandidat za ovu funkciju, ali do danas imena nema.

Izbori će se prema odlucu CIK BiH održati u nedjelju, 2. oktobra. Iz CIK su potvrdili da ne sumnjaju u to da će novac za održavanje izbora biti obezbijeđen na vrijeme, pošto se to provlači kao jedan od glavnih problema za održavanje izbora.