Hoćemo li se ikada osloboditi ralja prošlosti?

Nijedna proslava Dana Republike Srpske nije prošla bez bacanja strelica između Sarajeva i Banjaluke. Taman što se ta vatra malo primirila, desio se incident na Ilidži, kada je jedan od državljana Srbije izboden nožem.

Noževi, palice, napadi fizičke i verbalne prirode.  Govor mržnje, pokazivanje mržnje, izazivanje mržnje. Bosanski lonac stalno ključa. Hoće li ikad prestati? Hoćemo li se ikada osloboditi ralja prošlosti, gdje se narodi međusobno uvažavaju, ne potpirujući mržnju i netrpeljivost?

Politikolog Velizar Antić kaže za portal UNA da bi ovo pitanje razdvojio na dva segmenta. Jedan se tiče međuetničkih odnosa između naroda na ovim prostorima, a drugi jeste uloga političara u čitavoj toj priči.

"Što se tiče međuetničkih odnosa jasno je da oni nisu na najboljem nivou i da veoma često dolazi do ovakvih incidenata. Ti odnosi nisu od juče narušeni. Čitava naša istorija je bila prožeta periodima međuetničkim sukobima i periodima mirnije koegzistencije. Dakle, ovo nije nova pojava već je možemo prije odrediti kao prirodno stanje na ovim prostorima", kaže Antić.

Guranje glave u pijesak i zanemarivanje ovih činjenica, smatra on, neće nas dovesti do rešenja problema. 

"Govoriti da je među narodima sjajno stanje i kada se dese ovakvi incidenti nazivati ih izolovanim slučajevima neće rešiti problem, već će nas još više udaljiti od rešenja problema", mišljenja je Antić.

Ove činjenice mogu i da se promijene, smatra, ukoliko svi zajedno budemo radili na tome da shvatimo da moramo da živimo jedni pored drugih i da mi druge zemlje za život nemamo. 

"U tom slučaju prihvatanja drugog i drugačijeg pored sebe može nas odvesti u stanje da ovakvih incidenata bude što manje. Prošlost je, dakle, ta koja itekako opterećuje odnose među narodima. Ali ukoliko budemo samo gledali prema prošlosti a ne i prema budućnosti nama će se ovakvi incidenti uvek ponavljati", jasan je Antić.

 Sigurno je da incidenti neće preko noći nestati, dodaje, ali ako svi budemo radili na tome da se oni prije svega svedu na minimum pa zatim i potpuno iskorjene, moguće je očekivati periode mirnije koegzistencije naroda na ovim prostorima.

"Sa druge strane, uloga političara u ovom procesu je jako velika. Oni imaju veliku odgovornost za svoje riječi i djela jer narod u njih gleda i usvaja njihov model ponašanja. Zbog toga je i odgovornost političara mnogo veća nego odgovornost običnog naroda. Ukoliko političari koriste govor mržnje prema drugim narodima to će sasvim sigurno pozitivno uticati da i sam narod prihvata takvu retoriku i model ponašanja. I onda se vrtimo u začaranom krugu gdje narod traži od političara da zauzmu tvrđi nacionalni stav, to političari koriste i da bi se dodvorili narodu i imali njihovu podršku na izborima sebe predstavljaju kao zaštitnike vitalnih nacionalnih interesa i u tom zanosu koriste teže reči prema drugim narodima", objašnjava Antić.

Dodaje da nas to vodi tome da se stalno vrtimo u začaranom krugu gdje političari i narod jedni druge pothranjuju u takvom govoru i shvatanjima i imamo za rezultat incidente na nacionalnoj osnovi i duboku nacionalnu podijeljenost društva.