Bosna i Hercegovina korak bliže EU

Bosna i Hercegovina korak bliže Evropskoj uniji. 

Juče je vijest dana stigla iz Brisela i to u vidu obećanja da će BiH dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

A danas donosimo reakcije, kao značenje pristupnih pregovora i najvažnije pitanje: Šta nakon 21. marta?

Ko je zaslužan za otvaranje pregovora o članstvo BiH u EU, teško je utvrditi. Svako pokušava da preuzme dio zasluga. Hrvatska evro-parlamentarka Željana Zvonko tvrdi da je Hrvatska najzaslužnija za otvaranje pristupnih pregovora jer je, kako kaže, Andrej Plenković predsjednicu EK i premijera Ruttea odveo u Sarajevo.

"Odveo ih je u Sarajevo i pokazao im gdje se može napraviti sljedeća žarišna tačka ukoliko BiH ne dobije mjesto koje će označavati mir i stabilnost."

"Željana Zovko igra jednu specifičnu ulogu u hrvatskoj diplomatiji i ona vrlo često služi da alarmira zvaničnike u evropskoj komisiji kao da tobože ovdje ima nekog radikalizma i da je ovo krizno žarište u kojem narodi trebaju da se pobiju opet a to čisto radi da bi se napravio neki pritisak da bi se hrvatskoj politici udovoljilo. A Hrvatska kroz Željanu Zovko najviše lobira za izborni zakon kakav hoće Dragan Čović, kaže Jahja Muhasilović, vanredni profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. ž

Ovaj korak nije loš, ali ne treba biti previše euforičan, poručuje profesor Muhasilović. Ovo je samo početak aktivnih odnosa sa Evropskom unijom.

"Ovo sve do sada, i kandidatski status i ono prije toga je bilo zagrijavanje za početak pregovaračkog procesa. Pregovarački proces, to nam pokazuje primjer mnogih drugih država, može trajati i nekoliko decenija. Turska je od 2005 u pregovaračkom statusu i ne treba biti previše euforičan, to ne znači da ćemo mi vrlo brzo ući u Evropsku uniju i najteži dio posla je tek pred nama", kaže Muhasilović.

Zvanična odluka slijedi 21. marta a šta nakon toga?

"Poslije toga jedan skrining, odnosno pregled usklađenosti zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom EU. U tom skriningu, ako uzmemo u obzir da je Ukrajina završila taj skrining, koja je dobila nekoliko mjeseci ranije tu ponudu. Taj skrining tačno pokaže u svakom poglavlju tri stvari: koje je zakonodavstvo usklađeno, koje treba uskladiti i koje je neusklađeno", ističe Draško Aaćimović,  bivši ambasador BiH.

Nakon toga se utvrđuje datum za početak pregovora sa EU. Zbog izbora u Evropskoj uniji to se neće desiti prije početka sljedeće godine, smatra Aćimović. Pitali smo sagovornike je li ovo zasluga bh. političara?

"Oni nemaju stvarnu želju, nemaju jedinstvo za ostvarivanje ulaska u Evropsku uniju i možda ono što je najvažnije ovo je jedna krizna odluka. Vidimo da uopšte nije važno šta se usvojilo, da li su se ispunili prioriteti, njih svih 14 prioriteta i to je vrlo zabrinjavajući signal rata koji se širi između Ukrajine i Rusije", kaže Aćimović.

"Oni su krenuli linijom manjeg otpora, upravo tri zakona koja je bilo najlakše usvojiti. Čak su i revidirali te zakone. Ukoliko uđete u detalje naročito Zakona o sukobu interesa, tu su dosta mijenjali, vidjećete da to nije skroz usaglašeno sa evropskim zakonom ali čisto zbog evropskog momentuma EU je odlučila da i na to zažmiri", kaže Jahja Muhasilović,  vanredni profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

 Ali koliko dugo će Evropska unija žmiriti i smanjivati svoje kriterije kada je u pitanju Bosna i Hercegavina? To ćemo najvjerovatnije saznati nakon dana D- 21. marta.