Za osam sigurnih kuća u BiH ukupno 100.000 KM

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić potpisao je danas u Sarajevu ugovore o saradnji sa predstavnicama osam nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće u BiH, a za koje će biti izdvojeno po 12.500 KM.

Ugovor je potpisan sa organizacijama "Udružene žene" iz Banjaluke, "Lara" iz Bijeljine, "Budućnost" iz Modriče, "Fondacija lokalne demokratije" iz Sarajeva, "Žena BiH" iz Mostara, "Medika" iz Zenice, "Žene sa Une" iz Bihaća, te "Vive žene" iz Tuzle.

Hurtić je izjavio novinarima da je ukupno 100.000 KM namijenjeno za pokrivanje troškova takozvanog hladnog pogona sigurnih kuća do 29. februara naredne godine, te ocijenio da to nije dovoljno, zbog čega su na današnjem sastanku pokrenuli inicijativu da svim opštinama i gradovima u BiH pošalju molbu da se uključe u pomoć sigurnim kućama.

Prema njegovim riječima, kapacitet sigurnih kuća je limitiran, te je zbog povećanog priliva lica koja traže u narednom periodu potrebno povećati pomoć.

Nakon nedavnih ubistava u Živinicama i drugim gradovima, Hurtić je ocijenio da je potrebno da se sve institucije aktivnije uključe u rješavanje ovog problema, o kojem je potrebno govoriti svaki dan.

Direktor Udruženja građana "Budućnost" iz Modriče Gordana Vidović istakla je da sve regije nisu dovoljno pokrivene sigurnim kućama i da ih je jako malo, jer su na prostoru Republike Srpske svega tri sigurne kuće.

Vidovićeva je rekla da je i u FBiH ista situcija i da bi bila dovoljna bar po jedna sigurna kuća u svakom kantonu, a sada ih je svega pet.

Ona je naglasila da su nakon ubistva u Gradačcu imali veći broj žena iz Gradačca, Orašja i i Odžaka koje su imale strah od pojedinih ljudi i tajno su došle i zatražile pomoć.

"Imamo povećan priliv i djece bez roditeljske pratnje. Mi stalno primamo i djecu koja su preživjela neki oblik nasilja", rekla je Vidovićeva i navela da je i taj broj u posljednje vrijeme povećan što im otežava situaciju.

Kada je riječ o obrazovnim institucijama, Vidovićeva je rekla da se djeca bez problema mogu premjestiti iz škole i nastaviti školovanje u sredini gdje su smještena.

Vidovićeva je naglasila da treba raditi na trajnom finansiranju sigurnih kuća i da to bude zakonska obaveza, a ne da ponekad dobiju određena sredstva.

"Mi u sigurnim kućama moramo i kadrovski i tehnički da zadovoljimo neke postavljene uslove i to su veliki troškovi", istakla je Vidovićeva i dodala da im današnja sredstva mnogo znače.

Ona je zahvalila Ministarstvu za ljudska prava i Agenciji za ravnopravnost polova BiH koji su prepoznali problem i potrebu da sigurnim kućama budu obezbijeđena sredstva.