Šta se traži ovih dana u poljoprivrednim apotekama? Sumporom i granulama protiv najezde zmija

Dolaskom toplijih dana zmije izlaze iz svojih skrovišta te kreću u potragu za partnerom i hranom, pa ne čudi činjenica da se građani Srpske sve više žale da su imali susrete s ovim gmizavcima, te da su u potrazi za zaštitom pomoć potražili u poljoprivrednim apotekama.

Naime, kako trgovci ističu, ove godine vlada velika potražnja za preparatima za zaštitu od zmija, zbog čega dolazi do nestašice.

Kako su rekli iz poljoprivredne apoteke "Agroprom" Prnjavor, trenutno nemaju preparata koji se koriste za zaštitu protiv zmija.

"Imali smo u ponudi granule, ali ove godine velika je potražnja pa su ljudi pokupovali", kazali su iz ove apoteke za "Nezavisne novine".

Iz poljoprivredne apoteke "Golić trade" iz Laktaša kazali su da u ponudi imaju granule koje se koriste za zaštitu.

"Proizvod se primjenjuje na svim mjestima gdje je moguća pojava zmija. Treba posuti željeno područje sa oko 15 g na metar kvadratni, te ponoviti postupak svakih sedam dana. Pojavom kiše i kod navodnjavanih površina željeni efekt se bitno smanjuje", kazali su iz ove apoteke za "Nezavisne novine".

Dodaju da sumpor u prahu takođe može pomoći u borbi protiv zmija jer on ima neugodan i jak miris.

"Sumpor je potrebno staviti na pukotine ili mjesta gdje postoji mogućnost da bi se zmije mogle pojaviti", kazali su iz ove apoteke.

Goran Šukalo, vanredni profesor na PMF-u u Banjaluci, ističe da je subjektivno mišljenje da je ovih gmizavaca ove godine više nego inače.

"Naime, i na terenu ne primjećujem neku povećanu brojnost, tako da su to normalne pojave. Svake godine ljudi pričaju da ih je sve više, ali ovo je sada period kada se zmije pare i više ih viđaju u aprilu i maju", kazao je Šukalo za "Nezavisne novine" i dodao da u ovom periodu više vremena provode van skrovišta.

"Budući da građani više borave u prirodi imamo utisak da se zmije pojavljuju više nego inače. Posljednjih godina pratim i radim neka istraživanja i skoro svake godine je brojnost na istom nivou", pojasnio je Šukalo za "Nezavisne novine".

Kako je rekao, na području Srpske postoje tri vrste otrovnica: poskok, šarka i planinski šargan.

Među njima poskok je najšire rasprostranjen. Moguće ga je naći na teritoriji cijele Republike Srpske, izuzev krajnjeg sjevera, gdje ga, kako kaže, zamjenjuje populacija šarke.

"Generalno je poskok veoma česta otrovnica kod nas i može se sresti na svim područjima, čak i u Banjaluci, ali i drugim gradovima", kazao je Šukalo i istakao da je poskok najveća otrovnica Evrope.

Dodaje da ugriz poskoka, ukoliko je otrovan, može da izazove ozbiljno trovanje i da dovede čak i do smrtnog ishoda. Ističe da su preparati koji se mogu naći na tržištu koji služe za suzbijanje zmija efikasni.

"Zmije imaju istančano čulo mirisa, veoma je efikasan taj organ, detektuje mirisne molekule i samim tim postoje repelenati koji ih odbijaju, tako da ti preparati djelimično pomažu i u zaštiti", kazao je Šukalo.

Vladimir Šušnjar, direktor "Eko-bela" Banjaluka, ističe da su ove godine imali više prijava i poziva da uklone zmije.

"Ove godine je vrijeme toplije nego ranije, tako da su zmije izašle iz hibernacije i polako počinje proces presvlačenja. Zbog toga ih ima i ljudu zovu. Mi smo do sada odreagovali minimalno 15 puta na pozive", kazao je Šušnjar za "Nezavisne novine".

Dodao je da su čak u Banjaluci uklanjali zmije sa zelenih površina, ali i kod Kastela.