Povećan broj osoba koje je ugrizao pas, krpelj ili zmija

Eranovićeva je navela da su na ovom području najčešći ugrizi šarke ili poskoka, što izaziva jaku bol sa pojavom dvije ugrizne rane na koži u razmaku od šest do deset milimetara, nakon čega se razvija podliv i otok, a moguće su i bakterijske infekcije.

"Simptomi su blago povišena temperatura, glavobolja, povraćanje, a komplikacije koje mogu nastati su šok sa padom krvnog pritiska, ubrzan puls, hipotermija, proliv, oštećenje jetre i bubrega, hemoragijski sindrom i poremećaj svijesti, dok smrt nastupa zbog cirkulatornog kolapsa", precizirala je Eranovićeva.

Ona je istakla da se prva pomoć na terenu sastoji od ispiranja ugriza dezinfekcionim sredstvom, dok se u zdravstvenoj ustanovi kod srednje teških i teških ugriza primjenjuje antiviperični serum, saopšteno je iz Bolnice "Srbija".

"Ako je ugriz za glavu, vrat ili direktno u krvni sud i sa razvijenom teškom kliničkom slikom trovanja, potrebno je dati po dvije do četiri terapijske doze seruma", navela je Eranovićeva.

Ona je istakla da se serumi i vakcine za potrebe bolnice nabavljaju iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Kada je riječ o ugrizima pasa, Eranovićeva je istakla da su najčešće u pitanju ugrizi za ruke i noge, a da su kod djece česti i ugrizi za glavu.

Ona je navela da se na mjestu ugriza može razviti bakterijska infekcija koja se širi po koži, potkožnom i koštanom tkivu.

"Radi prevencije infekcije, ranu je potrebno odmah temeljno očistiti vodom i sapunom i javiti se ljekaru. Nakon hirurške obrade rane i procjene rizika za razvoj infekcije, tetanusa i bjesnila, primjenju se profilaksa vakcine, serumi i antibiotici", pojasnila je Eranovićeva.

Ona je upozorila da ujedi inficiranog krpelja mogu prouzrokovati lajmsku boreliozu, sezonsku i kosmopolitsku bolest, koje uzrokuje bakterija borelia burgdorferi.