Poljoprivrednici u strahu, hoće li žuta hrđa uništiti prinose pšenice?

Poljoprivrednici  u BiH, ali i u zemljama okruženja Srbiji i Hrvatskoj su u strahu, naročito oni koji se bave uzgojem pšenice, jer je na pojedinim parcelama uočena žuta hrđa.

UNA je pitala šta to tačno znači za poljoprivrednike, ali i za građane, hoće li pšenica biti skuplja, a time doći i do  skoka cijene brašna i hljeba.

Poljoprivrednici kažu da žuta hrđa znači manji prinos i slabiji kvalitet pšenice, što će, svakako, uticati na cijene.

Nežad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH za portal UNA kaže da je žuta hrđa bolest koja se na pšenici pojavljuje kad ima višak vlage i kad su velike poplave.

“Ova bolest znači dosta umanjen prinos, do 50 posto i dosta ne kvalitetan rod”, ističe Bićo, te kaže da će se to odraziti na cijene i sve ostalo, te da su proizvođači pšenice, i pored ove bolesti, u velikim problemima.

“Sijala se jesenas kad su bile visoke cijene inputa koji idu u poljoprivredi. U međuvremenu se desilo da je išao veliki uvoz žitarica iz Ukrajine, pa preko Srbije, hrvatske, Mađarske...pšenice koja je vrlo jeftina, nekih 30, 35 pfeninga po kilogramu, a sad da naši poljoprivrednici skinu svoju pšenicu ona ne bi mogla biti ispod 60 pfeninga, jer toliko je njih koštala u proizvodnji, pa su u samom startu oštećeni”, objašnjava Bićo.

Pšenica jeftina, a hljeb skup

Kaže da cijene brašna i hljeba ne bi trebalo da skaču jer pšenica iz uvoza je dosta jeftina.

“Po toj logici ne bi trebalo ,ali znamo  kako naš sistem funkcioniše i kako to naši mešetari koriste i vi kupujete hljeb koji je i dalje jako skup od jednog kilograma brašna se prave tri hljeba, a znate koliko je kilogram brašna, a koliko jedan hljeb”, ističe Bićo.

Pšenica je, kaže jeftina, a cijene hljeba ne padaju.

“Repromaterijal u pekarskoj industriji višestruko je jeftiniji, a oni ne koriguju cijene u skladu s tim”, kaže Bićo.

Poljoprivrednici reagovali, ali posljedica će biti

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske za portal UNA kaže da su poljoprivrednici u granicama svojim mogućnosti reagovali upotrebom hemijskih sredstava, međutim bolest je "uzela maha".

“Tako da imat ćemo sigurno određene posljedice i smanjenje prinosa i onog što to sa sobom nosi, kao bolest. Bolest je uočena i u zemljama okruženja, tako da možda je upitna i količina pšenice koja se može uvesti na naše tržište, a da ne bude oštećena sa ovom bolešću”, kazao je Marinković.

Ističe da je rano prognozirati koliki će gubitak u prinosu biti. Definitivno, bolest je rijetka i pojavljuje se periodično, svakih desetak godina.

“Jasno je da će biti određene posljedice, ali nezahvalno je prognozirati, prije svega, što su usjevi pšenice, na oko, na većini parcela u solidnom stanju. Međutim, očekujemno da će to imati uticaj na prinos, ali i na kvalitet zrna, što će se, generalno, odraziti na cijenu. Uočena je bolest, ali i  nešto drugo, odnosno uticaj velikih temperaturnih oscilacija, vlage, blaga zima koja nije destkovala insekte koj isu mogl ida prouzrokuju prenos virusnih oboljenja, tkao da imamo dva specifikuma koja su detktovana, većina toga je žuta hrža, ali i te specifične promijene u vidu nekroze lista prouzrokovana određenim fiziološkim procesima, odnosno virusnim oboljenjem.

Tako da i struka i nauka preporučuju da se na pojedinim parcelama locira i utvrdi tačno da li je prisustvo  žute hrđe ili je nešto drugo”, kazao je  Marinković za UNU.