Pčelari u Republici Srpskoj nezadovoljni: Tržište preplavljeno jeftinim uvoznim medom

Na tržište BiH za deset mjeseci ove godine uvezene su 362 tone meda, po prosječnoj cijeni od 7,6 maraka za kilogram, što je probudilo sumnju pčelara iz Republike Srpske u njegov kvalitet s obzirom na to da domaći košta tri puta više, a sve ispod, kako kažu, nije rentabilno.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja oktobra stiglo je 362.750 kilograma meda iz inostranstva čija je ukupna vrijednost iznosila više od 2,749 miliona maraka.

Najveće količine stigle su iz Hrvatske, Turske i Srbije.

Tokom cijele prošle godine, pokazuju podaci, uvezeno je 237.932 kilograma meda vrijednog 1,584 miliona maraka.

Niska cijene meda, koji se na policama u Banjaluci može kupiti i po cijeni manjoj od deset maraka, u Trebinju koju marku više, digla je na noge domaće pčelare koji traže da nadležne institucije hitno provjere odakle zapravo stižu ti proizvodi i koji je njihov sastav, jer osim što ugrožavaju njihovo poslovanje, mogu biti i opasni po zdravlje potrošača.

Predsjednik Udruženja pčelara “Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković rekao je za “Glas Srpske” da je patvoreni med sve prisutniji na policama marketa, ali i pijačnim tezgama, zbog čega poziva nadležne da što prije analiziraju uzorke meda koji je na tržištu.

- Čekamo reakciju, ali naše strpljenje je na izmaku. Zbog izuzetno niske cijene meda mi sumnjamo u njegov kvalitet, iako ništa ne možemo tvrditi dok se to ne ispita. Međutim, mi smo na to morali da upozorimo kako zbog  nelojalne konkurencije tako i zbog zaštite kupaca - rekao je Ninković.

Da je jeftini uvozni med postao gorući problem pčelara, saglasan je i predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Damir Barašin.

- Uvoz meda se povećava, a kada vidimo kolike su uvozne cijene to nam daje pravo da sumnjamo u njegov kvalitet. Jasno je da taj med ne može biti ni približnog kvaliteta kao što je naš domaći, jer u zemljama iz kojih se uvozi je daleko skuplji nego ovdje, tako da nema logike da neko prodaje med po nižim cijenama od one u svojoj zemlji - rekao je Barašin.

On ističe da se sadašnjim analizama teško otkriva lažni med, te da je potrebno pooštriti parametre kontrole ovog proizvoda.

- Već smo stupili u kontakt sa laboratorijom iz Srbije i u narednim danima imaćemo sastanak da vidimo šta da sugerišemo našim inspekcijskim organima u kontrolama prilikom uvoza. Ne radimo to samo zbog pčelara, želimo da zaštitimo našu domaću proizvodnju, ali i potrošače  - rekao je Barašin.

Dodaje da su analize kvaliteta meda na tržištu u Srbiji pokazale zabrinjavajuće podatke odnosno od 25 uzorkovanih čak 22 su bila patvorena.

- Posljednja analiza koju je uradio klaster “Ujedinjeni za bolji kvalitet” i Savez pčelarskih organizacija Srbije pokazala je da 88 odsto uzoraka nije odgovaralo potrebnom kvalitetu. S tim u vezi, prilikom uvoza meda u BiH trebaju češće, ali i detaljnije kontrole, jer se svima onima koji se bave nečasnim radnjama mora stati u kraj - rekao je Barašin.

Troškovi

Predsjednik Udruženja pčelara “Bagrem” iz Zvornika Zoran Birčaković rekao je za “Glas Srpske” da su u njihovom kraju cijene meda ostale 20 maraka  posljednje tri godine, zato što je slaba platežna moć potrošača.

- Svake godine treba da se zamijeni trećina saća, ali i prihrane pčele, jer biljke daju manje nektara. U avgustu moramo dati po košnici deset do 15 kilograma šećera da pčele sebi naprave zimnicu. Nama kažu ljudi ne lete pčele na gorivo, što je tačno, ali ide auto na gorivo, jer nisu nam košnice ispred kuće. Koliko je troškova, znaju oni koji proizvode, ali neće biti problema ako stanemo u kraj lažnom medu -  rekao je Birčaković.