Pad izvoza meda za dvije trećine, uvoz veći za 9,4 posto

Vrijednost izvoza prirodnog meda iz BiH u prošloj godini iznosila je 302.300 KM, što je za 66 odsto manje nego 2021. godine, dok je uvoz bio 4,7 miliona KM i veći je za 9,4 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 6,4 odsto, a godinu ranije 20,5 odsto, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

Količinski je u 2022. godini izvezeno 12,5 tona meda, što je za 26,8 tona manje u odnosu na prethodnu godinu, kada je izvezeno 39,3 tone, dok je uvezeno 640,3 tone, odnosno 80,7 tona više u odnosu na 2021. godinu.

Med iz BiH se izvozi u zemlje Arapskog zaliva, od toga najviše u Saudijsku Arabiju - 9,2 tone, zatim u Ujedinjene Arapske Emirate 1,3 tone, dok se najviše uvozi iz susjednih zemalja.

U prošloj godini najviše meda uvezeno je iz Hrvatske i Srbije 45, odnosno 22 odsto, mada je primjetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske /673 odsto/, i to sa 24 tone u 2021. na 185,3 tone u prošloj godini.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH navode da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM, dok je prosječna jedinična vrijednost izvoza iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 19,7 KM po kilogramu, te da to povlači pitanje kakav se to med uvozi i šta konzumiraju građani BiH.

Prosječna uvozna jedinična vrijednost meda je već godinama gotovo ista i po kilogramu iznosi 7,6 KM, a kada je riječ o izvozu iz godine u godinu varira u zavisnosti od količine prinosa koji zavisi od različitih faktora, ali ponajviše od vremenskih prilika, broja sunčanih dana i slično.

Značajni izvozni rezultati ostvareni su u pandemijskoj 2020. godini, kada je došlo do ogromne potražnje potrošača za medom kako na domaćem, tako i na inostranim tržištima.

"BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti. Sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj domaćeg pčelarstva", istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH i dodali da za proizvođače i potrošače ne samo u BiH, već i u regionu i EU problem predstavlja prodaja neautentičnog meda.