Nema nas ko ni liječiti? Kriza sa doktorima, vraćaju i one u penziji na posao

Nedostatak kadra donedavno je opterećivao i rad Dom zdravlja Berkovići, koji je, u dogovoru sa opštinom, ljekarima kao motiv ponudio platu od 3.000 KM i smještaj.

12.05.2024. 08:16
  • Podijeli:
doktor-lekar-lecenje-stetoskop-fotopixabay.jpg Foto: Pixabay

Manjak ljekara porodične medicine sve češće dovodi u pitanje rad domova zdravlja širom Srpske, zbog čega se mnoge zdravstvene ustanove dovijaju na razne načine kako bi došle do prijeko potrebnog kadra, a koliko je problem ozbiljan svjedoči njihova težnja da im se, između ostalog, omogući angažovanje penzionisanih doktora.

Među njima je i Dom zdravlja u Prijedoru, koji je nadležnima u Srpskoj uputio prijedloge za prevazilaženje manjka ljekarskog kadra, kao privremenu mjeru do stabilizacije stanja u tom pogledu, budući da se ova ustanova suočava s problemom nedovoljnog broja specijalista porodične medicine i hitne medicinske pomoći.

Direktor Doma zdravlja Prijedor Miloš Marjanović rekao je da prijedlozi podrazumijevaju izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da se u izuzetnim slučajevima, kao što je nedostatak doktora u evidencijama Zavoda za zapošljavanje, omogući angažovanje penzionisanih ljekara.


Dodatni problem koji opterećuje rad ustanova je, kazao je on, mogućnost da doktor medicine neposredno nakon završenog fakulteta i zaposlenja, bez obzira na dužinu radnog staža, može da konkuriše za specijalizacije koje raspisuju ustanove bilo kojeg nivoa zdravstvene zaštite.

– Doktori medicine, najčešće nakon samo nekoliko mjeseci rada na primarnom nivou, napuštaju ustanovu i odlaze na specijalizaciju u ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa. U tom slučaju ne dovodi se u pitanje samo organizovanje rada u ustanovi, nego se obesmišljava projekat porodične medicine, jer između ponuđenih specijalizacija doktori uopšte ne razmišljaju o specijalizaciji iz porodične medicine – rekao je Marjanović.

Prijedorski Dom zdravlja je, imajući to u vidu, predložio i izmjene i dopune regulative koju donosi resorno ministarstvo, prije svega Pravilnika o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija, na način da jedan od uslova za učešće na konkursu za dodjelu specijalizacija, osim specijalizacije iz porodične medicine, bude i dokaz o minimalnom radnom stažu u primarnom nivou zdravstvene zaštite od 12 ili 24 mjeseca.


Sa sličnim problemima se suočava i Dom zdravlja Doboj. Direktor ove zdravstvene ustanove Vladimir Marković kaže da ga veoma mnogo kolega zove i traži kontakte ljekara koji su nekad aplicirali kod njih.

– Međutim, na tržištu ima vrlo mali broj ljekara i definitivno je teško doći do kvalitetnog kadra – kazao je Marković i dodao da bi jedno od privremenih rješenja svakako moglo biti angažovanje ljekara koji su u penziji ili pomjeranje granice za odlazak u penziju.

Nedostatak kadra donedavno je opterećivao i rad Dom zdravlja Berkovići, koji je, u dogovoru sa opštinom, ljekarima kao motiv ponudio platu od 3.000 KM i smještaj.

– Imamo dva ljekara i oni za sada mogu podmiriti potrebe svih pacijenata. Međutim, u našem domu zdravlja je donedavno bio samo jedan doktor, a obim posla zahtijeva i do tri tima porodične medicine. Baš smo se namučili da nađemo novog specijalistu porodične medicine – kazao je za “Glas Srpske” direktor Goran Ćupina.

Prema njegovim riječima, slične probleme imaju i Ljubinje i Gacko, u čijem Domu zdravlja rade dva ljekara iz Foče.

Direktorica Doma zdravlja u Gacku Nevena Miljković Mandić kazala je da bi definitivno nešto trebalo mijenjati u organizaciji ustanova primarne zdravstvene zaštite.

– Jednostavno smo bili primorani da ljekare potražimo u drugim lokalnim ustanovama, jer mi ne možemo, primjera radi, nekom mladom kolegi uskratiti dodatno usavršavanje ili mladoj majci da ide na porodiljsko – kazala je Miljković Mandić, dodajući da ljekara u jednoj zdravstvenoj ustanovi nikad ne može biti dosta.

Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS Draško Kuprešak ističe da domovi zdravlja godinama nadležnima ukazuju na nedostatak ljekara.

– Veliki je disbalans u politici upisivanja doktora medicine, broja zaposlenih i onih koji se zapošljavaju na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Veliki broj mlađih kolega veću motivaciju pronalazi u bolničkom sektoru nego na u primarnom nivou, što domove zdravlja dovodi u tešku situaciju – kazao je Kuprešak.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()