Najniže plate: Do Nove godine obećanja, a potom procedure i čekanja

Do Nove godine obećanja, a potom procedure i čekanja. Ovako bi se ukratko mogla objasniti najava, da će od janaura u Federaciji BiH minimalna plata iznositi 1.000 maraka. 

Dok Sindikati smatraju da ovo ne bi trebalo da bude problem i zbog inflacije traže ubrzanje procedure, poslodavci poručuju, može, ali tek od polovine naredne godine. Za razliku od Federacije gdje je ovo pitanje ponovo među prioritetima, u Republici Srpskoj o povećanju minimalne plate, tek se pregovara.

Sa minimalnih 596 maraka -  Bosna i Hercegovina može se pohvaliti sa najnižom platom u Europi. Ovaj iznos mogao bi dosegnuti 1000 maraka, ako je vjerovati najavama resornog federalnog ministra. 

Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH  ranije je poručio kako će FBiH imati najvišu minimalnu platu u regionu od 500 eura. 

"Imat ćemo najmanje opterećenje radnika u iznosu od 28 %", rekao je tada Mijatović.

Imat ćemo ali tek od Nove godine. I to ako, poručuju poslodavci, bude usvojen set fiskalnih zakona. Za njihovu implementaciju, potrebna je i priprema softvera u federalnoj Poreznoj upravi. Sam postojeći zakon predviđa proširenje poreske osnovice a to znači da će u neto platu biti uključene i neoporezive naknade. Za sve procedure potrebno je, navode, minimalno pola godine.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH  ističe da su to topli obrok, prevoz, regres, otpremnine itd. 

"To će sve proširiti poresku osnovicu i sve će  to imati karakter plate. Istvoremeno će se spustiti stope doprinosa, danas su one 41,5 %", istče Smailbegović.

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja sa najvećim fiskalnim opterećenjima na rad, a građani su opterećeni i brojnim parafiskalnim nametima.

Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku kaže da se spuštanjem zbirne stope doprinosa stvaraju preduvjeti  za nominalno dizanje plata. 

"Ne samo minimalne, nego i medijalne i prosječne", tvrdi on.

"Zbog inflacije i trenutnog standarda života, plate su odavno trebale biti povećane. Iz Saveza samostalnih sindikata poručuju da je vrijeme da poslodavci imaju razumijevanja i prema radnicima.  

Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBIH smatra da nema empatije od strane poslodavaca.

"Kada su u pitanju jahte, skupocjeni automobili, kada se knjiži enormna dobit.. zaista kako žive radnici", pita Šatorović.

Prije mjesec dana i poslovna zajednica zatražila je od Vlade Republike Srpske da u 2024. realizuje mjere koje su im prethodnih godina dostavili, dok sindikat, kao i ranije, zahtijevaju dalji rast plata u realnom sektoru. Iako je prvobitni rok istekao, Vlada, sindikati i poslodavci i dalje u pregovorima.

Danijel Egić, ministar rada RS kaže da su razgovori na početku i da svi imaju svoje ideje.

"Mi se nadamo da ćemo uspjeti naći dogovor, da ne bude kao poršle godine da to Vlada presijeca", ističe Egić. 

U predstojećem, pregovaračkom procesu ranije je poručeno da je potrebno utvrditi tekst opšteg kolektivnog ugovora kako bi se dogovorena rješenja mogla implementirati u dokumenta ekonomske politike i budžeta za narednu godinu.