Hoće li se konačno smanjiti cijene hrane u BiH?

U Bosni i Hercegovini, čini se, sve funkciniše naopako. Prilog toj tvrdnji ide činjenica da kada god u svijetu poskupi nafta, to se reflektuje u rekordno brzom periodu kod nas.

S druge strane kada cijene crnog zlata konstantno opadaju, treba proći nekoliko dana, pa čak i sedmica da se gorivo stabilizira i na našim pumpama. Naravno nakon poskupljenja goriva, posljedično će sve ostalo poskupjeti, a posebno je zabrinjavajuće što su cijene hrane u BiH na rekordno visokim nivoima.

Podaci tako govore da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku porasle za 21,5 posto. Poskupljenja su zabilježena na svim prehrambenim proizvodima, a najveći porast cijena zabilježen je kod ulja 62,6 posto, brašno i ostali proizvodi od žitarica 41,2 posto, maslaca 27,3 posto.

Drastična poskupljenja

Struka poručuje da je vrijeme da se cijene hrane konačno "spuste" na nivo kakav je bio prošle godine. Ali, obično kod nas malo ko da sluša struku, pa su tako sve prilike da ćemo i dalje obični polubijeli hljeb plačati 1,5 KM ili školjku jaja 4 marke.

Ekonomista Admir Čavalić je u razgovoru za UNU kazao da je glavni problem što BiH nema izraženu konkurenciju na tržištu, odnosno da je isto relativno zatvoreno.

"Kako drugačije objasniti nereagovanje ponuđača po pitanju niske cijene energenata. Treba uzeti u obzir činjenicu da i distributeri energenata u BiH, konkretno nafte i naftnih derivata, sporije reaguju u odnosu na okruženje, vjerovatno iz razloga što nemamo razvijenu tržišnu konkurenciju. Da će doći do pada cijena, vjerovatno hoće, to se očekuje, pa čak i prehrabmenih proizvoda, računajući da i globalno imamo pad istih, samo je problem što te stvari po pitanju trenda pada, kod nas ide sporije u poređenju s rastom cijene. Dakle, brže se ti signali šire i brže domaće reaguje nakon rasta cijena", govori nam Čavalić.

Ističe da ima sigurno u BiH "oportunističkog načina zarađivanja", posebno u vrijeme krize i viskoih cijena.

"To je dvosmjerni proces. Izuzetni rast cijena podrazumijeva i rast potražnje, to su osnovni ekonomski zakoni. Teško je to planirati, ali da se dešava npr. kod neelastičnih dobara, a tu se podrazumijeva roba čija je potražnja ista bez obzira kakva je cijena, gorivo je tu klasičan primjer, i da se to koristi možda. Ima sigurno oportunističkog zarađivanja, ali problem je što je to teško procijeniti i u kojoj mjeri, ako se uzme u obzir da imamo globalnu inflaciju. Pitanje je koliko je neko iskoristio cijelu situaciju", pojašnjava naš sagovornik.

Tržište najbolje reaguje

Kada je u pitanju reakcija vlasti, Čavalić ističe da su več ograničene marže.

"Smatram da vlast neće ići u te aktivnosti ograničavanja cijena, jer to nisu ni ekonomski utemeljene mjere. Tržište najbolje reaguje i kažnjava neodgovorne, i zaista očekujem, pogotovo kako se približavamo proljeću, da mora doći do pada cijena, osim ako nas ne iznenadi neka velika kriza i nadam se da će ovo biti relativno mirna godina", dodaje Čavalić.

Podsjećamo, Sindikalna potrošačka korpa za decembar prošle godine iznosila je 2.991 KM, što je blagi rast u odnosu na prethodni mjesec kada je iznosila 2.987 KM.