Gavran za UNU: Povećanje minimalca u FBiH realno, ali nedovoljno

Šta će za radnike u Federaciji BiH značiti povećanje minimalne plate, i da li je to dovoljno s obzirom  na akumuliranu inflaciju, rast troškova života i odsustvo bilo kakvih antiinflatornih mjera vlasti za portal UNA  objasdnio je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pripremila je set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanja u ovom entitetu, ali istovremeno omogućiti i viši standard za građane. To bi se trebalo desiti kroz smanjenje stope doprinosa na platu koja bi, umjesto trenutnih 41,5 trebala iznositi blizu 30%. Istovremeno minimalna plata podigla bi se na 1.000 KM, što je odavno zahtjev sindikata u FBiH.

Koliko će povećanje olakšati već odavno zabrinjavajuću situaciju, građani nisu sigurni. Trgovci kažu kako su im proizvodi jeftiniji od velikih tržnih centara, ali da je kupovna moć stanovništva daleko ispod normalnog standarda.

Gavran kaže da je moguće i realno povećanje, ali da je realno pitanje  da li je i to dovoljno obzirom na akumuliranu inflaciju, rast troškova života i odsustvo bilo kakvih antiinflatornih mjera vlasti. 

"Akrueoni nivo minimalne plaće je sramno nizak i niko iole ozbiljan ga ne može smatrati dovoljnim za normalan život, pogotovo u gradovima poput Sarajeva s dodatnim astronomskim troškovima komunalija.

A i ako se usvoji najavljeno, minimalna plaća se neće povećati od sutra nego tek za nekoliko mjeseci u kojem vremenu će po svemu sudeći troškovi života dalje rasti. Mislim da je važno ugraditi u sistem i mehanizam koji garantuje kontinuirani rast plaća u skladu s rastom troškova života a ne da sada taj izbos traje sve dok se potpuno ne obezvrijedi", kaže Gavran za UNU.

Ističe da se, također, ne smije smatrati nekom velikom nagradom za radnike niti ujednačavanju da maltene svaki zaposleni ima toliku platu i ništa vise, nego i ostale plate moraju rasti i općenito nam je potreban značajan rast plata i prihoda građana iz vise razloga.

T"ime najdirekrtnije potičemo domaću potrošnju i ekonomsku aktivnost, potičemo nezaposlene na aktivno traženje posla i one koji bi inače napustili državu da možda ipak pronađu uslove egzistencije u BiH. Naravno, sve treba biti dio paketa smanjenja doprinosa u poreskih opterećenja na primanja", zaključuje Gavran za UNU.

Na pitanje može li se desiti da u slučaju povećanja minimalne plate, narastu cijene namirnica, Gavran tvrdi da, ako vlast nastavi da se pravi slijepa i dozvoli dalje neosnovano povećanje cijena može, ali apsolutno ne kao neizbježna posljedica ovog povećanja minimalne plate.

"To ne smije biti izgovor jer ne rastu cijene u BiH zbog viših plata (rasle su cijene bez ikakvog rasta plata prvo) nego naprotiv se stvara pritisak za povećanje plata zbog previsokih cijena i troškova života. Mnogo sektori su zloupotrijebili inflatorne trendove i ostvarili rekordnu dobit tako da imaju itekako prostora za povećanje plata svojim zaposlenim bez daljeg dizanja cijena.

Također mislim da bi vlada trebala kreirati takvu reformu u kojoj se neće umanjivati obaveze onima kojima to niti je potrebno niti to zaslužuju.

Ako je recimo neka banka ili druga kompanija s relativno višim primanjima zaposlenih imala više desetina miliona KM dobiti godišnje u prethodnom periodu i izgledno je da će takve rezultate nastaviti ostvarivati bilo bi apsurdno njima činiti ustupke i umanjivati im troškove uz opravdanje da tako logu povećati plaće radnicima.

Oni plate odavno mogu povećati iz vlastitih izvora i mnogo je pravednije više rasteretiti one kojima je to zaista neophodno a manje ili nikako one kojima nije.

Dodatna sredstva za ovakve reforme se mogu lako pronaći i dodatnim oporezivanjem ekstra profita ostvarenog zloupotrebama u inflaciji i višim oporezivanjem prihoda najbogatijih, ne mislim samo na plate nego i dividende koje su nekima u stvari glavni prihod a plate su im fiktivno minimalne", kaže Gavran.