Bez napretka u rodnoj ravnopravnosti, predrasude i dalje ukorjenjene

Najnoviji izvještaj o indeksu rodnih društvenih normi (GSNI) pokazao je da u posljednjoj deceniji nema napretka u rodnoj ravnopravnosti, a predrasude prema ženama i dalje su duboko ukorjenjene, pri čemu skoro 9 od 10 muškaraca i žena širom svijeta i danas ima takve predrasude. 

Polovina ljudi širom svijeta i dalje vjeruje da su muškarci bolji politički lideri od žena, a više od 40 odsto smatra da su muškarci bolji poslovni rukovodioci od žena, pokazuje novi izvještaj o GSNI koji je danas objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a koji uključuje najnovije podatke iz svjetske ankete o vrijednostima.

Dodaje se da čak 25 odsto ljudi misli da je opravdano da muškarac tuče svoju ženu. 

U izvještaju se tvrdi da ove predrasude pokreću prepreke sa kojima se suočavaju žene, a koje se manifestuju u ukidanju ženskih prava u mnogim dijelovima svijeta, paralelno sa pokretima protiv rodne ravnopravnosti koji dobijaju na snazi, a u nekim zemljama i porastom kršenja ljudskih prava. 

Takođe, prisutna je nedovoljna zastupljenost žena u rukovođenju, budući da je u proseku udio žena kao šefova država ili vlada ostao na oko 10 procenata od 1995. godine, a na tržištu rada žene zauzimaju manje od trećine rukovodećih pozicija.

Izvještaj takođe baca svjetlo na slabiju vezu između napretka žena u obrazovanju i ekonomskog osnaživanja. Čak u 59 zemalja u kojima su žene danas obrazovanije od muškaraca prosečan rodni jaz u prihodima ostaje nevjerovatnih 39 odsto u korist muškaraca.

„Društvene norme koje narušavaju prava žena takođe su štetne za društvo u širem smislu jer koče ekspanziju ljudskog razvoja. Nedostatak napretka u rodnim društvenim normama odvija se u odnosu na krizu ljudskog razvoja: globalni indeks humanog razvoja (HDI) je opao 2020. po prvi put u istoriji, a to se ponovilo i naredne godine", izjavio je Pedro Konseisao, direktor UNDP-ove Kancelarije za izvještaj o ljudskom razvoju.

U izvještaju se naglašava da vlade imaju ključnu ulogu u promjeni rodnih društvenih normi.

„Za početak je važno prepoznavanje ekonomske vrijednosti odsustva sa rada radi nege. U zemljama sa najvišim nivoom rodnih predrasuda prema ženama procjenjuje se da žene uzimaju bolovanje radi nege šest puta više od muškaraca“, rekla je Rakel Lagunas, direktorka UNDP-ovog rodnog tima. 

Autori izvještaja naglašavaju da fokus treba da bude na osnaživanju ljudskog razvoja kroz investicije, osiguranje i inovacije, kako bi se pokrenule promjene u pravcu veće rodne ravnopravnosti.

Ovo uključuje ulaganje u zakonske mjere, odnosno politike koje promovišu ravnopravnost žena kroz političko učešće, jačanje sistema socijalne zaštite i podsticanje inovativnih intervencija u suzbijanju štetnih društvenih normi, patrijarhalnih stavova i rodnih stereotipa. 

Navodi se da, na primjer, borba protiv govora mržnje na društvenim mrežama može pomoći da se sveprisutne rodne norme pomjere ka većem prihvatanju i jednakosti.

Pored toga, u izvještaju se naglašava da obrazovanje i edukacija mogu doprinijeti promjeni stavova ljudi, kao i zakonske regulative koja će omogućiti ravnopravnost žena u svim sferama života i njihovu veću zastupljenost u donošenju odluka i političkim procesima.