Banke gase račune i u FBiH: Kako će pojedini zvaničnici primati plate?

Problemi i za osobe iz Federacije Bosne i Hercegovine koje su se našle na američkoj crnoj listi. Banke im gase račune, a nisu u mogućnosti da otvaraju nove u drugim bankama. Pojedini zvaničnici ne znaju kako primati platu.

Tražim da obezbijedite isplatu moje plate, kategoričan je predsjedavajući Predstavničkog doma bh. parlamenta u pismu rukovodstvu Savjeta ministara. Marinko Čavara navodi kako mu je račun u jednoj domaćoj banci ugašen čim se našao na američkoj “crnoj listi”, još 2022. godine. Nakon toga otvara račun u banci sa sjedištem u Republici Srpskoj. Međutim, prije nekoliko dana ga obaviještavaju da su zbog prijetnji sankcijama prinuđeni ugasiti taj račun.

“Pokušao sam riješiti novonastali problem konktaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun. S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu platu primam putem računa. Želim da istaknem kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama”, naveo je Čavara.

I nije Čavara jedini koji se suočava sa ovim problemom. Iz Federacije BiH na crnoj listi su i Gordana Tadić, Diana Kajmaković, Fadil Novalić, Asim Sarajlić, Mirsad Kukić. Većina ne odgovara na pozive medija niti potvrđuje navode o ugašenim računima. Advokat Vlado Adamović, koji je ranije zastupao Gordanu Tadić pred disciplinskom komisijom VSTS-a, kaže da, bar koliko mu je poznato, njen račun nije ugašen.

“Ona i dalje prima tu platu, koliko ja znam, ali bez obzira koja vrsta sankcija, zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda podrazumijeva i pravo na život i egzistenciju. Ne možete uvoditi mjere koje će ljudima ugrožavati bukvalno život, a uskraćivanje mogućnosti da budete plaćeni za ono što ste radili, a da se od toga hranite je de fakto ugrožavanje života”, rekao je Adamović.

Na koji način osobe koje su na budžetu zajedničkih institucija, a nalaze se na crnoj listi, u budućnosti mogu primati platu, nije najjasnije. Dok zvaničnici iz Republike Srpske poručuju da će primati i podizati platu u pošti, takva mogućnost ne postoji za osobe poput, na primjer, Čavare i Tadićeve.

U bankama, ali i Udruženju banaka BiH i danas zid ćutnje. Upravo je ovo udruženje ranije uputilo dopis američkoj ambasadi za pojašnjenje kako postupati sa računima osoba pod sankcijama. Šta je konkretno navedeno u instrukcijama, osim da račune gase sankcionisanima i onima koji su im bliski, nije poznato.

I u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH bez konkretnih odgovora. Pojašnjavaju nam kako banke samostalno upravljaju rizicima što uključuje i donošenje odluka o raskidu poslovnog odnosa sa klijentima. Agencija sve to nadzire.

“Svaki rizik kojim banka ne može efikasno upravljati ili ovladati, poslovni odnos koji iz bilo kojeg razloga može ugroziti poslovanje banke i tako generalno narušiti sigurnost, prava, interese građana i privrede kao klijenata banke ili dovesti do eskalacije sistemskog rizika za Federaciju BiH ili BiH, predstavljao je i predstavlja obavezu banke za postupanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom”, navodi Agencija u odgovoru na naš upit.

Rijetko koji ekonomski stručnjak se trenutno upušta u prognoze i analize. Ekonomista Igor Gavran smatra da je u ovom slučaju više riječ o pravnom pitanju, jer mu, kaže, nije jasno kako banke u BiH mogu postupati prema nalozima neke druge države, a ne domaćih vlasti.

“Ovo bi jedino bilo normalno ukoliko vlasti BiH zbog nekih pravnih razloga zahtjevaju da se onemogući pristup računima, ovako mislim da ti klijenti vjerovatno imaju priliku za tužbe i traženje odštete za neku diskriminaciju, jer ne vidim kako se stranim propisom, odnosno mjerom može objasniti takvo postupanje”, poručio je Gavran.

Zbog, kako je navedeno, korupcije i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države su do sada sankcionisale 28 osoba i 18 kompanija iz BiH.