Pitali smo: Kakvi su stereotipi i odgoj kroz generacije

Djeca se s rodnom pristranošću susreću u najranijoj dobi, a ona posredno gradi njihove stavove i uvjerenja koja utiču na razvoj njihovim međuljudskih odnosa i odnosa sa samim sobom. 

Rodni stereotipi uče se već u vrtiću i školi kroz način odijevanja djevojčica i dječaka, prenose se na djecu nuđenjem igračaka i igara za djevojčice i dječake, a i mediji se različito obraćaju dječacima i djevojčicama. 

No najviše učimo u porodici. Koliko i dalje robujemo rodnim stereotipima i kako se odgoj mijenjao kroz generacije, donosimo u priči.

Svi muškarci su isti, ali kad rodiš on će se smiriti. Pa ne moraš na svaku njegovu baš odgovoriti. Moj sin te jako voli. Kad je malo nervozan, skuhaj mu nešto, ugodi mu. 

Sigurno ste čuli nešto od ovih riječi iz usta vaših baka, mama ili svekrva. To su rodni stereotipi. Oni su nesvjesni, ponekad točni, a ponekad ne. Svi ih imamo i oni nam pojednostavljuju svijet, ali nas i ograničavaju. Najstarije generacije, one rođene poslije drugog svjetskog rata, tradicionalno su odgojeni. Oni su odgajali svoju djecu koja mnoga danas imaju vlastite unuke.

"Ja sam jako dobro u dobrom duhu odgajana s bakom i djedom i mi smo tako našu djecu odgajali. Mislite li da se na takav način odgajanja djece više isplatilo? Više se isplatilo, bolje nas poštuju i sada. Osjećaju kada smo bolesni, kada treba da nas povedu kod liječnika", govori gospođa Zora iz Beograda

Radomir Radojčić mišljenja je da čestita porodica mora djecu odgajati da ne kradu, ne uništavaju, ne budu zlonamjerni i da budu pristojni. Dodaje: Iz domaćinske kuće mora izaći čovjek koj može svima služiti za primjer.

"Njihova djeca svoju su djecu, danas isto roditelje, već malo drugačije odgajali. Direktno nisam odgajana tako da kao žena ti imaš svoj posao, suprug svoj, ali ono što sam bila izložena su bili neki uzori u mom životu. To su bili moji roditelji, moji bake i djedovi. Dosta sam provela s bakom i djedom kada su bili mlađi i zapravo sam odrastala gledajući kako taj njihov odnos funkcionira. Djed je bio tu da zarađuje novce, a baka da brine o kući i odgaja porodica. Što se već roditelja tiče oni su nas zajednički odgajali iako je mama bila dominantnija", rekla nam je Nataša Zec iz Zagreba.

Nataša danas odgaja svoje dvoje djece i rekla nam je kako ih odgaja. 

"Isto tako im se ne trudim objasniti koja je uloga kojeg spola. Suprug i ja ih odgajamo svojim primjerom. Tako da oni žive u obitelji da je normalno da mama radi duže da tata skuha ručak", kaže Nataša.

Preskočili smo jednu generaciju i već vidimo promjene. No što kaže takozvana generacija Z rođena nakon 1995. Kako oni gledaju na odgoj i rodne stereotipe u obitelji. 

"U današnje vrijeme kada smo svi jednako na svakoj razini hoće li muškarac presvući dijete ili pomoći ženi u kućanskim poslovima da je stvarno izlišno", misli Marijana iz Banjaluke

Sanja Sarnavka veći dio života bori se za jednakost muškaraca i žena. Majka je dvojice sinova i ima unuke. Kaže da su odgoj i tradicija na ovim našim prostorima neuništivi. No ipak vidi pomake.

"Danas već vidimo da su reakcije mlađih muškaraca i žena puno jače i glasnije na glupe reklame, na seksizme, na te stvari. Mijenja se ali za moj ukus presporo", ističe Sarnavka.

Kada je u pitanju ravnopravnost spolova, prema podacima UN-a najnaprednije su sandinavske zemlje, na začelju afričke, a zemlje zapadnog Balkana drže po sredini gornje polovice popisa. 

No niti jedna zemlja nije dostigla smjernice o ravnopravnosti koje predviđa UN do godine 2030.