Umjetna inteligencija analizira drveće u potrazi za novim lijekovima

Međunarodnu saradnju vodio je tim iz Kraljevskih botaničkih vrtova (RBG) u Kewu, a sekvencirao je DNK više od 9500 cvjetnica, od kojih 800 vrsta prvi put

03.05.2024. 12:25
  • Podijeli:
kucne-biljke-pixabay Foto: Pixabay

Naučnici koriste snagu umjetne inteligencije (AI) za predviđanje potencijalnih ljekovitih svojstava biljaka ispitivanjem porodičnog stabla svjetskih cvjetnica.

Međunarodnu saradnju vodio je tim iz Kraljevskih botaničkih vrtova (RBG) u Kewu, a sekvencirao je DNK više od 9500 cvjetnica, od kojih 800 vrsta prvi put.

"To je u biti poput porodičnog stabla, ali za biljke", rekla je dr. Melanie-Jayne Howes, viša voditeljica istraživanja u RBG u Kewu.

"To je ogromna studija koja je uključivala sekvenciranje DNK hiljada biljnih vrsta kako bi se razumjelo kako su povezane", rekla je.

Skup podataka obuhvatio je 1,8 milijardi slova genetskog koda kako bi se razvila sveobuhvatna karta evolucijske historije ovih biljaka, što bi moglo značajno pomoći u otkrivanju ljekovitih spojeva.

Unakrsnim referenciranjem genetskih sekvenci s poznatim medicinskim svojstvima, umjetna inteligencija može predvidjeti koje bi neistražene biljne vrste mogle imati potencijal za nove tretmane.

U studiji je također korištena nova genomska tehnika za sekvenciranje DNK iz širokog spektra biljnog materijala, uključujući stoljećima stare i izumrle uzorke.

Osim otkrića potencijalnih lijekova, podaci će pomoći u identificiranju novih vrsta, poboljšanju klasifikacije biljaka i podržavanju napora za njihovo očuvanje.

Studija također pruža nove uvide u neodgovoreno pitanje Charlesa Darwina o brzoj diverzifikaciji cvjetnica, koje su nastale prije više od 140 miliona godina nakon čega su brzo pretekle druge vaskularne biljke, uključujući njihove najbliže živuće rođake poput golosjemenjača. Darwin je bio zbunjen naizgled iznenadnom pojavom takve raznolikosti u fosilnim zapisima.

Tim je sve podatke učinio dostupnima javnosti i naučnoj zajednici jer smatraju da postoji potencijal za nastavak otkrića kako se razumijevanje biljnog stabla života bude širilo.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()