Nova sjajna kometa osvijetlit će nebo sjeverne hemisfere 12. septembra

Nova sjajna kometa osvijetlit će nebo sjeverne hemisfere 12. septembra, a potom oko 17. septembra prije nego nestane u sunčevoj svjetlosti.

Ako kometa "preživi" bliski susret sa Sunce, očekuje se da će biti vidljiva tokom sumraka i to sve do kraja septembra.

Amaterski astronom Hideo Nishimura iz japanskog grada Kagawe otkrio ovu kometu. Snimio je ekspozicije koristeći standardni Canon DSLR fotoaparat i telefoto objektiv, a nakon obrade ekspozicija je postalo očigledno da postoji blistavi objekt koji brzo prolazi kroz naš unutrašnji solarni sistem.

Minor Planet Center je zvanično potvrdio otkriće i nazvao komenu C/2023 P1 (Nishimura), a slovna oznaka "C" označava neperiodičnu kometu. To znaži da ove vrste kometa potiču iz Oortovog oblaka i mogu ili samo jednom proći kroz Sunčev sistem ili imati orbitalne periode u rasponu od 200 do nekoliko hiljada godina prije nego se vrate u blizinu Sunca.
Prema COBS-u (Comet Observation Database), Nishimura je kategorisana kao "hiperbolična kometa", što sugeriše da ima obilje energije koja je sprečava da bude trajno "uhvaćena" u solarni sistem.

"Posjetit će nas samo jednom, a Sunce će djelovati kao gravitacijska praćka te će je poslati nazad u duboki svemir nakon što nas preleti", navodi se.

Da bi napustila Sunčev sistem, kometa prvo mora "preživjeti" najbližu tačku u odnosu na Sunce. Komete koje prilaze Suncu prvi put imaju veći rizik od raspada, a sudbina Nishimure je krajnje neizvjesna.

Kada intenzivna sunčeva svjetlost prvi put dođe u kontakt s površinom komete, postaje moguć širok raspon ishoda. Zbog topline i pritiska koje proizvodi Sunce i solarni vjetar, kometa se u nekim slučajevima može otopiti i raspasti.

Jedan takav primjer je kometa ISON, koja se raspala samo nekoliko sedmica prije nego se očekivalo da će kreirati izvanredan prizor na nebu.

Sjaj komete može dramatično povećati u nekim slučajevima dok prilazi Suncu, toplota pretvara njeno zaleđeno jezgro u prašinu i gas kreirajući dugi rep. Sunčeva svjetlost se odbija o taj rep i omogućava nam da vidimo komete sa Zemlje.

Riječ je o zelenkastoj nijansi koja je ograničena na glavu komete, a ne na njen rep. To je zbog toga što boja u "glavi" potiče od dvoatomskog ugljika, reaktivne molekule koja nastaje kada sunčeva svjetlost stupi u interakciju s organskom tvari na površini komete.

Nishimura će 18. septembra biti najbliže Suncu u svojoj orbiti, a ako izdrži radijaciju bez da se raspadne, napravit će krug i krenuti nazad.