I ovo se istražuje: Ko bolje vozi čovjek ili računar?

​Mohamed Abdel-Ati i Šengksuan Ding sa Univerziteta Centralne Floride u Orlandu detaljno su analizirali okolnosti preko 37 hiljada sudara u saobraćaju, a u 2.100 slučajeva su u prometnoj nezgodi učestvovala vozila s visokim stepenom ili potpunom samostalnošću, dakle, “vozilo” je računar.

Iako neki podaci u nesrećama koje su se dogodile nisu potpuni, dovoljno je elemenata po kojima nesumnjivo mogu utvrditi – računar je bolji za upravljačem od čovjeka, piše “Deutsche Welle”.

Najčešća predrasuda su saobraćajne nesreće vozila s pješacima. Vjeruje se da samo čovjek za volanom može naslutiti “šta misli” učiniti pješak, čak i u njegovoj ludosti i nepažnji, te da će bolje reagovati. Ne, to nije tačno: kad je čovjek bio za volanom, 15 odsto sudara bilo je s pješacima, a kod sudara s “vozačem” računarom – 3 odsto.

U 20 odsto “ljudskih” sudara posve je očito da vozač ne gleda i uopšte ne razmišlja o stanju u saobraćaju, što se računaru ne može dogoditi. Isto tako, u direktnom udarcu – sudar “običnog” s autonomnim vozilom – u čak tri četvrtine slučajeva krivo je bilo vozilo s čovjekom za volanom.

U vožnji auto-putem slobodno se možete pouzdati u računar – pogotovo po magli. Čovjek u okolnostima takve smanjene vidljivosti vidi cestu najviše petnaestak metara pred haubom motora, a senzori računara vide stotinjak metara. Tako je s računarom čak sedam puta manje sudara. Kod kiše i drugačijeg ponašanja vozila na putu, na tri sudara s čovjekom biće dva sudara s računarom.

Okolnosti u kojima će čovjek ipak biti bolji su sudari pri skretanju i u uslovima u kojima senzori automobila još “ne vide” dovoljno jasno – u sumrak i zoru. Stručnjaci procjenjuju da “inteligenciju” računara treba još naučiti da se snalazi u tim okolnostima, ali tu je problem: programerima treba više pravih sudara da bi naučili računar.

Ali, analitičarima ovog Univerziteta dodatni je problem to što i čovjek i računar u današnjim automobilima voze predobro. Statistički, mogućnost sudara je tek na svakih 100 hiljada pređenih kilometara, tako da se i sudari događaju samo u izuzetnim okolnostima.

Ljudskim vozačima svakako će se svidjeti i konstatacija da će računar prije napraviti kompletnu glupost u prometu: blokiraće vozilo hitne pomoći ili nečiji slobodan izlaz na put jer “ne shvata” sve okolnosti zbivanja u saobraćaju.

U San Francisku već postoji i pravi “pokret otpora” autonomnim vozilima. Jedno udruženje biciklista na haubu voli im stavljati saobraćajni tuljac, a s takvim pilonom “pred nosom” kamere računara potpuno poblesavi – i auto se neće više pomjeriti s mjesta.

Ali zaključak ipak jeste: “Temeljem rezultata modela procjene, moguće je zaključiti da su visoko automatski sistemi vožnje zbog svojeg objektnog prepoznavanja i izbjegavanja, preciznog upravljanja i boljeg donošenja odluka u većini scenarija sigurniji od vozila kojima upravljaju ljudi”, piše u ovom istraživanju, navodi “Index”.