Tegeltija: Mart dovoljan vremenski rok da se usvoji Budžet institucija BiH

Ministar finansija i trezora  BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas da je mart dovoljan vremenski rok u kojem bi mogao biti usvojen budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu.

"Procjena je da bi Parlamentarna skupština BiH mogla da usvoji budžet za 2023. godinu do kraja prvog kvartala. To je kako smo u principu pregovarali o formiranju vlasti. Smatrali smo da je prvi kvartal dovoljan vremenski period da bismo mogli da pripremimo budžet i da prođe sve procedure", rekao je Tegeltija.

On je ukazao na to da je Ministarstvo finansija i trezora prethodne godine uradilo mnogo na pripremi budžeta za 2023. godinu, što u tehničkom smislu daje prostora da se može na vrijeme pripremiti.

"Ono što nam nedostaje da završimo budžet jeste usvajanje Globalnog fiskalnog okvira koji treba da usvoji Fiskalni savjet BiH. Nakon toga će nam trebati nekoliko dana da završimo sve tehničke stvari i da budžet uputimo Savjetu ministara na predlaganje, a Savjet ministara prema Predsjedništvu BiH", rekao je Tegeltija za BHT1.

On je izrazio očekivanje da dokument budžeta za 2023. godinu može da bude pripremljen do kraja februara ukoliko Savjet ministara, odnosno Ministarstvo finansija i trezora do 20. februara bude imalo jasnu odluku u vezi sa Globalnim fiskalnim okvirom.

Tegeltija je rekao da je aktuelni saziv Fiskalnog savjeta razmatrao Globalni fiskalni okvir u istom obliku u kojem ga je razmatrao i protekli saziv.

"U ovom trenutku ne postoji jasna saglasnost o tome koliki treba da bude obim sredstava koji će pripasti Savjetu ministara i koji ćemo pretočitI u dokument budžeta za 2023. Postoji jasno opredjeljenje da su potrebna dodatna sredstva Savjetu ministara za ovu godinu i da ne može ostati okvir koji smo imali u 2022", rekao je ministar finansija i trezora.

Tegeltija je napomenuo da je prošle godine došlo do rasta troškova, inflacije i većih izdataka za diplomatsko-konzularnu mrežu, zbog čega bi trebalo da bude veći iznos sredstava sa jedinstvenog računa u ovoj godini nego u prethodnoj.

On smatra da je gornja granica u ovom trenutku potrebna za finansiranje institucija BiH 1,3 milijarde KM.

"Sigurno je da bi se i sa nešto nižim iznosom moglo ostvariti funkcionisanje instituicija BiH nego što je definisano tim prvim dokumentom koji je govorio o nekih 1,3 milijarde KM", rekao je Tegeltija.

Tegeltija je ukazao na to da je neophodno nivelisati plate kako institucije BiH ne bi ostajale bez zaposlenih koji sebi traže bolju poziciju unutar entitetskih nivoa vlasti.

Govoreći o tome da Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik SDA Šerif Špago nije dobio podršku nadležne parlamentarne komisije, on je istakao da je to ohrabrujuće i znak da je parlamentarna većina opredijeljena da se traže prava rješenja, a ne da na populistički način tretira ova pitanja.

Tegeltija je naveo da je za vrijeme mandata njegovog prethodnika na poziciji ministra finansija pripremljeno mišljenje u vezi sa tim zakonom u kojem nije promijenio nijedno slovo.

"LJudi koji se bave ovim poslom smatraju da to zakonsko rješenje nije dobro. Očekujem da će oni koji u ovom trenutku čine većinu imati dovoljno hrabrosti da sjednu i razgovaraju o Zakonu o platama, ali ne parcijalno i pojedinačno već da se u cijelosti analizira zakon i popravi sve ono što je u njemu loše", rekao je Tegeltija.

On je izrazio nadu "da se neće ulaziti iza leđa Savjetu ministara" pokušajima da se kroz parlament proguraju rješenja koja u jednom trenutku mogu biti prihvatljiva za javnost, ali dugoročno nisu rješenje.

Tegeltija smatra da je pogrešan pristup i koncept da opozicija pokušava da provodi određene populističke mjere uz podršku jednog broja poslanika koji čine većinu, donoseći rješenja koja nisu dobra.

On je pojasnio da se time unosi ogromno nepovjerenje unutar vladajuće koalicije, što je princip koji je postojao u proteklom mandatu Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine kada su poslanici opozicije predlagali neka zakonska rješenja i od određenih poslanika uglavnom iz SDA dobijali podršku za te prijedloge.

"To je unijelo veliko nepovjerenje u parlamentarnoj većini u parlamentu BiH i definitivno urušilo povjerenje između tih političkih partija", rekao je Tegeltija.

On je podsjetio da priča koja je došla iz opozicije i koju je podržala SDA za izbor članova Centralne izborne komisije BiH definitivno srušila svako povjerenje između vladajuće koalicije.